Zeleni i održivi turizam je jedini zalog razvoja turizma koji će biti uspješan i dugoročan na korist lokalnoj zajednici i čitavom društvu, rečeno je na panel diskusiji “Europski Green Deal i hrvatski turizam – kako razvijati hrvatske zelene destinacije?” u sklopu konferencije “Međimurje – zelena destinacija“ koja se u petak održala u Čakovcu u organizaciji Poslovnog dnevnika i Međimurske županije.

KONFERENCIJA POSLOVNOG DNEVNIKA

FOTO: Cijela Hrvatska treba slijediti primjer Međimurja

Matija Posavec, župan Međimurske županije, kazao je da je glavni izazov bila intenzivna aktivnost kroz razdoblje šest mjeseci koliko je trajala evaluacija projekta kad su dolazile mnoge komisije iz Europe tražeći detaljne podatke o mjerenjima i procedurama.

“Zanimalo ih je zbrinjavanje otpada, ispuštanje CO2 s konkretnim brojkama i podacima. To je iziskivalo jako puno truda i vremena. Dodao je da je svjestan da je Hrvatska malo preovisna o turizmu, koji čini i više od 20 posto BDP-a, no da se ne boji da se ista situacija, s masovnim turizmom, dogodi u Međimurju. “Međimurje je industrijski jedna od najrazvijenijih područja Hrvatske te je teško da turizam to može bitno poremetiti. Mi smo prometno odlično povezani s čitavom regijom – bilo da se radi o zračnim lukama u Zagrebu i Budimpešti i Ljubljani ili pak luci Rijeka te niz autocesta i riječnih prometnih smjerova. Izazov je razvijajući sve industrijske i logističke prednosti to napraviti na jedan održivi i zeleni način. Činjenica je da mi pružamo prosječnom biciklistu, koji može proći 50 km na dan, proći na toj ruti kroz Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Austriju”, kazao je Posavec. Dodao je da se upravo u Međimurju nafta počela baviti četiri godine prije nego u Pensilvaniji u SAD, gdje je zapravo počela komercijalna eksploatacija nafte, što pokazuje da se može i mora uskladiti proizvodnja i ekologija.
Međimurski župan smatra da je generalno kontinetalni turizam, odnosno njihova ponuda, podcjenjena u odnosu na onaj na Jadran. Kao primjer navodi kvalitetu vina koja se nudi u ugostiteljskim objektima te koleraciju s njihovom cijenom gdje je, za primjer Međimurje, uvelike podcjenjeno. “Treba staviti puno veći fokus na kontinentalnu ponudu i sadržaje, a što moraju prepoznati i čimbenici na nacionalnoj razini koji razvijaju državne strategije te odobrajvaju sredstva za njihovu realizaciju”, kaže Posavec.

Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma i sporta, kazao je da ako želimo biti održivi onda moramo prestati činiti jedni drugima ono što ne bi željeli da oni prestanu nama. “Samo ako osvijestimo da cijenimo ono što imamo, onda ćemo imati održivi sustav. Odnos prema prirodi i zajednici će nas determinirati da li smo održivi po pitanju okoliša, gospodarstva i ukupnog življenja. Kada govorimo o održivosti bitno je uzeti u obzir i sveukupne troškove i benefite koje to donosi. To je jedan zaokruženi i cjeloviti projekt koji je teško izdvajati kroz samo jedan segment”, kazao je Štefičar. Dodao je da procjene govore da, kako Međimurje tako i čitava Hrvatska, po broju samih turista ima sasvim optimalne brojke, no sada se više mora poraditi na dodanoj vrijednosti proizvoda, odnosno koliko ti turisti troše i što im uopće možemo ponuditi. “Nužno je uskladiti potrebe turizma i održivosti lokalnog stanovništva te na tome imati fokus. Iako turizam donosi značajan novac, treba uzeti u obzir što on uzima po pitanju potrošnje resursa, zagađenja i sl. te na toj analizi napraviti strategiju koja će donijeti najviše koristi lokalnoj zajednici i čitavom društvu”, navodi Štefičar. Ističe da hrvatski turizam ima na raspolaganju 1,3 milijardi eura što će značiti velike investicije u taj sektor. Precizira da je za ovaj novac prijavljeno 500-tinjak projekata od kojih bi mnogi stvarno mogli biti i realizirani.

Darija Todtling, voditeljica odjela za razvoj proizvoda Hrvatske turističke zajednice, kazala je da unatoč činjenici da Hrvatska mijenja svoj glavni turistički slogan “Hrvatska puna života”, da očekuje da će naša zemlja i dalje u svojoj biti ostati “puna života”. “Želimo Hrvatsku malo drukčije pozicionirati da se odmaknemo od sunca i mora te da se predstavimo da mi imalo puno ponuditi i po pitanju “zelenog” i održivog. Mladi turisti koji su sve brojniji traže upravo socijalne komponente održivosti i ekologije te se tome moramo prilagoditi. Sve se više traže zelene destinacije, održivi načini putovanja i funkcioniranja turizma”, kazala je Todtling. Pozvala je i na decentralizaciju turizma, odnosno prevelikog broja trusta, u ljetnoj sezoni iz gradskih središta u okolinu, a što se može napraviti jedino kvalitetnom ponudom zbog kojeg će ti turisti posjećivati i odsjedati na periferiji. Kao dobar primjer toga navodi Rovinj koji je zadnjih godina napravio velike napore upravo u tom smjeru, a što već dalj vidljive rezultate. Naglašava da su turističke destinacije na Jadranu uglavnom svjesne sezonalnosti i centralizacije ponude u konkretnoj turističkoj destinaciji, no da je za prevladavanje toga ipak potrebna suradnja više čimbenika, ali u konačnici i vrijeme.

Ita Puček, viša stručna savjetnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kazala je da smo iz postojeće EU financijske omotnice dobili značajna sredstva za pretvaranja turizma u održivi po svim kriterijima. “Vrlo nam je važno napraviti turističku tranziciju prema održivosti u sve tri naše turističke regije – Jadran, Slavoniju te kontinentalnu Hrvatsku kako bi se čitava zemlja, i po pitanju turizma, ravnomjerno razvijala”, kazala je Puček. Dodala je da će projekti koji će biti financirani u programu turističke tranzicije biti uvelike konzultirano i uključivano lokalno stanovništvo sa svojim tradicijama i svojom materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom.

‘U model održivog turizma se moraju uključiti svi dionici međimurskog turizma’

Održivost ima mnoge benefite za turizam i društvo, ali mora imati nacionalnu viziju i ekonomsku računicu jer će se bez toga čitavi sustav urušiti, rečeno je na panel diskusiji “Međimurje – od zelenog brendiranja do prvog regionalnog zelenog certifikata” u sklopu konferencije “Međimurje – zelena destinacija“ koja se u petak održala u Čakovcu u organizaciji Poslovnog dnevnika i Međimurske županije.

Tina Belej, direktorica STIK Laško – Centra za šport, turizam, informiranje u kulturi Laško, ističe da na nacionalnoj razini u Sloveniji postoji svojevrsna Zelena shema koja ona na ovaj ili onaj način prisiljava sve dionike, kako turizma, tako i čitavog društva u Sloveniji da se uključe u to. “Zelena shema povezuje sve, od lokalne prodavaonice, malog OPG-a, hotelijera do samih građana koji sudjeluju u tome i imaju benefita od održivosti”, navodi Belaj. Dodala je da u Sloveniji, za razliku od Hrvatske i većinski turističkog Jadrana, u Deželi ipak turizam nije toliko sezonalan te je već u samoj svojoj biti cjelogodišnji i održiv.

Katja Zadravec , direktorica marketinga Termi Sveti Martin, kazala je da certifikat koji je dobila Međimurska županija ima značajnih pozitivnih implikacija i za njihovu tvrtku jer gosti prepoznaju napore koji se ulažu u održivost. “U model održivog turizma se moraju uključiti svi dionici međimurskog turizma, od iznajmljivača, ugostitelja te samih građana jer se onda otvara kanal prema turoperatorima i agencijama koji žele surađivati upravo s ovakvim destinacijama koje su zelene i održive”, kazala je Zadravec. Katarina Miličević iz Tourism Laba, kazala je da je za dobar turizam nužan i kvalitetan turistički menadžment. “Kada razmišljamo o razvoju konkretne destinacije, moramo razmišljati o viziji turizma koji je u svojoj biti održiv. Ako želimo kvalitetno upraljavati bilo kojom destinacijom, bez obzira na njezinu prirodu i veličinu, moramo naći način kako vrijednosti koje želimo promovirati možemo preliti na sve dionike. Bez toga, na nacionalnoj razini, nema nekog napretka po pitanju održivosti”, kazala je Miličević. Dodala je da je primjer Slovenije možda i najbolji u Europi jer su oni još 2007. krenuli, prije svih u EU, u projekt održivosti te da oni nemaju što puno mijenjati već ga samo pomalo nadograđivati. Kao veliki problem turizma, kako u Hrvatskoj tako i čitavoj Europi, navodi generacijsku tranziciju kad roditelji razviju uspješan turistički projekt, bilo da se radi o hotelu, restoranu, kafiću, OPG-u ili nekom resortu, a onda se dogodi situacija da se djeca ne vide u tome.

Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, ističe da je zeleno certificiranje Međimurje išlo glatko jer su svi bili svjesni projekta u koji se ide. “Mi smo imali situaciju jer sam imao “posla” s profesionalcima, od malih OPG-ova, načelnika i gradonačelnika, poduzetnika, ugostitelja, udruga do župana i svih službi znali što radimo i zašto je to dobro za sve. Svi su prepoznali da je to nešto normalno te nije bilo potrebe za nikakvim posebnim pojašnjavanjima, uvjeravanjima i ostalim komplikacijama koje ovakvi obimni projekti obično zahtijevaju. Naravno da to nije sve došlo preko noći već je to samo potvrda da ono što radimo već 10 godina radimo za cjelokupnu zajednicu i da to svi prepoznaju, kako sami građani, tako i ocjenjivači iz inozemstva – konkretno iz Nizozemske od kuda su nam bili glavni inspektori”, kazao je Grula. Dodao je da je postala praksa da veliki turoperatori, poput njemačkog TUI-a, više ne žele raditi s hotelima, restoranima niti destinacijama koji nemaju ekološke i održive certifikate.