Za desetak dana na novougovorene depozite građana Erste će početi plaćati nešto veće kamatne stope od sadašnjih.

Treća po veličini banka u Hrvatskoj prva je iz vodeće petorke odlučila podići kamate u okviru standardne ponude štednih uvjeta, u prosjeku za jedan postotni bod, s tim da će od idućeg tjedna nešto skuplji, u prosjeku za 0,7 postotnih bodova, biti i gotovinski krediti.

U banci kažu kako se radi o prvom povećanju kamatnih stopa na depozite u svim valutama nakon 2009. Ovisno o modelu i ročnosti štednje nove stope kretat će se u rasponu od 0,3 do 1,5 posto naspram trenutnih 0,02 do 0,1 posto, a nove stope primjenjivat će se i na postojeće oročene depozite od datuma sljedećeg automatskog prolongata (ako je isti ugovoren).

Nakon Ersteova “probijanja leda” u istom smjeru mogle bi krenuti i druge velike banke koje diktiraju i ukupne trendove na domaćem tržištu. Kad je riječ o manjima, one depozite obično plaćaju više i kod njih je već prosjek depozitnih stopa za oročenja veći od tržišnog. Taj prosjek u Hrvatskoj je već neko vrijeme pri dnu ljestvice zemalja eurozone.

U strukturi izvora financiranja banke u Hrvatskoj znatno su više oslonjene na domaću depozitnu bazu. A uz velike dnevne viškove likvidnosti koje su uoči konverzije dodatno poduprli pojačani priljevi depozita, s prelaskom na euro likvidnosnom obilju izdašno je pridonijelo i regulatorno rasterećenje, u prvom redu u sferi obvezne pričuve.

Zbog svega je kod nas odgođen i/li ublažen i prijenos zaoštravanja monetarne politike ECB-a na bankovne kamate – na depozite, ali i na kredite. U većini članica eurozone ciklus podizanja referentnih kamatnih stopa započet lani u srpnju imao je brži i jači odraz u povećanjima kamatnih stopa.

Unatoč i dalje komotnoj likvidnosnoj situaciji, bankama je očuvanje depozitne baze važno jer je to pitanje šire slike tržišnih pozicija i poslovnih odnosa s klijentima. O tome ponešto govore i posljednji podaci HNB-a o kretanju bankovnih depozita sektora stanovništva. Iako u međugodišnjim usporedbama i dalje bilježe solidan rast, u veljači je on usporio na 9,9% (na osnovi transakcija), s godišnje stope od 12,3 posto zabilježene u siječnju.

Utjecaj narodne obveznice
Tijekom veljače padu depozita građana najviše je kumovao upis državnih obveznica u koji je do kraja veljače preusmjereno oko milijardu eura.

Više kamatne stope privukle su oko 44.000 građana da dio štednje na koju ostvaruju simbolične kamate skrenu u obveznice koje će im, drže li ih do dospijeća, donijeti 3,65% godišnjeg prinosa. U odnosu na ukupnu depozitnu bazu (čak i ako se promatraju samo oročeni depoziti) broj štediša koji je odlučio iskoristiti mogućnost veće kamate na obveznice govori, doduše, da sama ta operacija ne predstavlja jako velik pritisak na banke u pogledu kamatne politike.

No, one najveće su se u okviru svojih grupacija ipak potrudile ponuditi takvim klijentima kamate bliže onima na obveznice. Više ih je i tijekom ovog mjeseca u ponudi imalo upis fondova s rokom dospijeća, kao svojevrsni pandan (posrednoj) kupnji obveznica, premda  uz nešto niži zajamčeni prinos. Jedan takav krug kupnje udjela u fondovima nedavno je završen upravo u Ersteu, a putem mreže te banke građani su upisali oko 16 milijuna eura.

Slične akcije trenutno su u tijeku u još nekoliko većih banaka koje u okviru grupe imaju i upravljanje fondovima. U svakom slučaju, odluka Erste banke da blago korigira i kamatne stope na depozite ne čudi.

Prema podacima ECB-a, na razini eurozone kamate na nove oročene depozite stanovništva u veljači su u prosjeku iznosile 1,92%, pri čemu su na novougovorene na rok do godine dana dosegnule 1,85 posto. Kod novih oročenja depozita poduzeća prosjek je s 1,83 posto u prosincu 2022. porastao na 2,31 posto u veljači, s tim da su oni ugovoreni do godine dana stigli na 2,28 posto. Usporedbe radi, prije samo godinu dana, u lanjskoj veljači, prosjek eurozone za oročene depozite stanovništva bio je na 0,23 posto, dok je u poslovanju s tzv. nefinancijskim poduzećima kamatna stopa na oročenja u prosjeku bila u negativnoj zoni -0,28 posto.

Podaci za hrvatske banke potvrđuju da oročene depozite građana plaćaju praktično najmanje u euro području, iako su tijekom tog mjeseca ugovarana oročenja uz malo višu kamatu negoli ona u siječnju. Takvi poslovi sklopljeni npr. na rok između jedne i dvije godine u u veljači su u prosjeku ugovarani uz 0,34 posto kamate. Krajem 2022. iznosila je 0,21 posto prosječno, a u lanjskoj veljači bila je  0,04 posto.

U Ersteu će se nove kamatne stope kretati u rasponu od 0,3 do 1,5 posto naspram trenutnih 0,02 do 0,1 posto/M. Prpić/PIXSELL

Primjer Njemačke
Proširenje jaza depozitnih kamatnih stopa u Hrvatskoj i ostatku eurozone uvelike se poklapa s početkom ECB-ova ciklusa podizanja referentnih kamatnjaka, pri čemu je s posljednjim korakom povećanja ona na prekonoćne depozite povećana na tri posto.

O tome koliko se u pojedinim članicama politika ECB-a prelila na kamate poslovnih banaka na strani depozita dovoljno je navesti primjer Njemačke. Tamošnje banke u veljači su na (nove) oročene depozite stanovništva ročnosti između jedne i dvije godine u prosjeku plaćale 2,24 posto, dok su ih npr. krajem 2022. ugovarale uz 2%, a u drugom mjesecu prošle godine uz 0,25 posto prosječno. Današnja prosječna kamata za tu vrstu oročenja najviša je u posljednjih 11 godina.

U bližoj nam Sloveniji na raj rok dospijeća depozita banke u prosjeku danas plaćaju 1,49 posto, što je također osjetno više nego u bankama u Hrvatskoj. No, ne su i u lanjskoj veljači bile nešto izdašnije; na rok između jedne i dvije godine depozite su u prosjeku plaćale 0,16 posto.

Erste banka, koja je prva iz skupine velikih na našem tržištu posegnula za korekcijom kamatnih stopa naviše, 1,5 posto kamate predviđa tek za oročenja građana duža od 36 mjeseci i za dječju štednju, dok će na ona između godinu i dvije (prema standardnoj ponudi) odskora plaćati jedan posto kamate. Ostaje vidjeti kada će joj se i s kakvim promjenama kamatnih uvjeta pridružiti ostale najveće banke. Izvjesno je tek da veći trošak na strani depozita neće ostati bez određenih korekcija i na strani cijene kredita.