Ne tako davne 2015. godine u Hrvatskoj je stranim državljanima izdano 2700 radnih dozvola. Manjak radnika na domaćem tržištu u međuvremenu je prerastao u kroničan i zbog iseljavanja ljudi iz Hrvatske koje poslodavci moraju nadomjestiti, pa je lani broj izdanih dozvola narastao na 124 tisuća, a snažan rastući trend nastavljen je i ove godine.

U prva tri i pol mjeseca, tj. do sredine ovog mjeseca izdano je već 47 tisuća dozvola. U odnosu na isto razdoblje prošle godine to je povećanje od čak 57 posto. Iznoseći te podatke na jučer održanom okruglom stolu o zapošljavanju stranih radnika u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Žarko Katić, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, rekao je i kako je realno očekivati da će u ostatku godine taj trend biti zadržan, ako ne i premašen.

Izjednačiti uvjete rada

Peović: Uvoze strani radnici bez ikakve kontrole, samo da bi se omogućilo spuštanje cijene radne snage

Ove sezone imat će do 8000 zaposlenih

Velika turistička kompanija objavila natječaje, nitko neće imati ispod 1000 eura, za neke poslove mjesečno 1800 eura

Zna li se da u privatnom i javnom sektoru danas imamo oko 1,6 milijuna radnika, procjene MUP-a su da će broj radnih dozvola za strance ove godine prijeći 10 posto ukupno zaposlenih (doduše, dio njih ne radi tijekom cijele godine), odnosno da će ih ove godine biti izdano najmanje 160 tisuća, a vjerojatnije je da će ta brojka dosegnuti i 180 tisuća.

To je velik broj koji je i logistički zahtjevno odraditi, to prije što i same državne institucije danas teško pronalaze radnike. Usto, u potrazi poslodavaca za radnom snagom sve više se mora posezati za radnicima iz udaljenijih, neeuropskih zemalja, jer bliži “bazeni” presušuju.

Od ukupnog broja radnih dozvola za radnike iz inozemstva njih oko 60 posto još se odnosi na zemlje iz regije, no još prije četiri-pet godina nije se baš računalo da će udjel onih iz “dalekih” zemalja (većinom azijskih) dosegnuti gotovo 40 posto.

”U okvirima zakonskih ovlasti mi svakako radimo sve što je moguće da omogućimo poslodavcima nesmetano poslovanje, a u konačnici i nastavak gospodarskog rasta”, tvrdi Katić. S tim ciljem “u hodu” su uvedena neka rješenja poput onih za tzv. povratnike u sezonskim poslovima u turizmu koja poslodavcima olakšavaju i ubrzavaju postupak ishođenja dozvola, a za koja nisu bile potrebne zakonske izmjene. Već neko vrijeme, međutim, u tijeku su i pripreme izmjena i dopuna Zakona o strancima.

U okviru skorih promjena zakonskog okvira, pak, plan je da se ubuduće produži vrijeme važenja radne dozvole. Umjesto na godinu dana, ideja je da se one ubuduće izdaju na tri godine, s tim da nakon godinu dana poslodavac ili radnik može zahtijevati promjenu. Plan je i da se trajanje dozvola za sezonski rad u poljoprivredi i šumarstvu te turizmu i ugostiteljstvu sa sadašnjih 6 produži na maksimalnih 9 mjeseci.

Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike/PD

Radnicima bi se u slučaju prestanku rada za poslodavca nakon godinu dana omogućilo dva ili tri mjeseca da pronađe novi posao. Državljani trećih zemalja koji nakon godine dana žele promijeniti poslodavca u istom zanimanju, za koje je izdana dozvola za boravka i rad, neće morati ishoditi novu dozvolu za boravak i rad. U tom slučaju novi poslodavci bili bi u obvezi tražiti pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bez obveze mijenjanja dozvole.

Novost koja se namjerava predložiti zakonskim izmjenama je i produljenje važenja tzv. EU plave karte, odnosno dozvola za visokokvalificirane stručnjake, s dvije na četiri godine. Pritom će se proširiti i obuhvat tih stručnjaka, a ta dozvola moći će se izdati i osobama koje nemaju isključivo diplomu kao dokaz kvalifikacije u visokom obrazovanju, već imaju stručne vještine visoke razine, što je sukladno Direktivi Europske unije.

Ubrzavanje procedura
Cilj promjena zakonskog okvira je pojednostavljenje i ubrzanje postupaka i procedura, čime bi i Hrvatski zavod za zapošljavanje i Ministarstvo unutarnjih poslova lakše obavili svoj dio posla, a poslodavci bi do radnika u konačnici došli brže, kaže državni tajnik Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Nova pravila igre trebala bi zaživjeti krajem godine. Izmjene zakona pred Vladom bi se trebale naći u lipnju (prethodno treba proći i postupak javnog savjetovanja), a prvo čitanje u Saboru predviđa se prije ljetne stanke. Usvajanje izmjena i dopuna očekuje se početkom jesenskog zasjedanja, u listopadu ili studenome, a taj rok vezan je i uz Uredbu EU o visokokvalificiranim radnicima koju u domaće zakonodavstvo treba ugraditi do sredine studenoga.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu kako u redovitim kontaktima s tvrtkama članicama poslodavci nestašicu radnika sve češće ističu kao jedan od ključnih izazova za njihovo redovito poslovanje.

“Kako su kretanja na tržištu rada jedno od strateških područje koje prati HGK, tako je i ova tema i suradnja s nadležnim tijelima u svrhu informiranja članica i zastupanja vaših interesa i potreba u fokusu našeg djelovanja”, kazao je Josip Zaher, predsjednik HGK-Komore Zagreb koja je bila i organizator skupa.

Zbog svega je važno da postupci i procedure ne traju dugo. Dio poslodavaca, ali i posrednika u zapošljavanju radnika iz inozemstva (posebice iz dalekih zemalja) priznat će, doduše, da je bi i sami poslodavci pitanju potreba za (stranim) radnicima trebali pristupiti sustavnije, pa i ozbiljnije, što znači i pravovremeno.

Tranzitna zemlja
Dijelu stranaca Hrvatska je danas zapravo tranzitna zemlja. Zaher vjeruje da će u budućnosti mnogima ona postati domicilno odredište za rad izvan svoje zemlje, no upozorava i da se u potrazi za radnicima odvija velika utakmica, pa umnogome vrijede i pravila kao u sportskom menadžmentu.

I državni tajnik u Ministarstvu rada smatra da Hrvatska ipak postaje trajniji izbor stranim radnicima.

“Dolaze prvo na godinu dana, ali sve više ih i ostaje. Lani je izdano oko 124 tisuće radnih dozvola, ali valja reći i da smo imali zahtjeve za produljenja za 27 tisuća radnika. Raste udio onih koji ostaju”, kaže.