Uskoro, 29. travnja, očekuje se potpisivanje ugovora s četiri u Hrvatskoj osnovana Europska digitalna inovacijska centra – EDIH-a. To znači da već 30. travnja mogu početi s radom, a njihovi su ciljevi vrlo ambiciozni – povezivanjem znanosti, gospodarstva i javne uprave omogućiti digitalnu transformaciju raznih područja i sektora.

Jučer predstavljen EDIH AI4Health, umjetna inteligencija za pametno zdravstvo i medicinu, tu bi digitalnu transformaciju trebao omogućiti u sektoru koji zbog loših demografskih trendova ima sve više problema u funkcioniranju. Tome u Hrvatskoj kontinuirano svjedočimo kroz duge liste čekanja i loše ishode liječenja.

”Kada dođete u hrvatske ambulante, još ne vidite prednosti primjene umjetne inteligencije”, rekla je Anja Barešić, koordinatorica za projekte AI4Health s Instituta Ruđer Bošković. Cilj je svojevrsnog huba, iliti one stop shopa, koji su stvorili, a koji okuplja čak 16 partnera, to promijeniti.

Što je MESI m Tablet?
A nekoliko predstavljenih praktičnih primjera dokazuje kako umjetna inteligencija može biti na korist svima, i pacijentima i liječnicima. U Domu zdravlja Zagreb – Centar tako već neko vrijeme koriste sustav MESI m Tablet koji omogućuje određena dijagnostička mjerenja čiji su rezultati odmah vidljivi liječniku. U Domu zdravlja koji brine o 380 tisuća pacijenata taj je sustav od iznimne koristi.

”On ubrzava rad, a još je veća prednost što pomoću njega možemo napraviti obradu dislociranog pacijenta ili onih nepokretnih kod kojih patronažna sestra osobno odlazi. Zahvaljujući sustavu liječnik odmah vidi sve nalaze što omogućuje, ako je potrebno, brzu reakciju”, ističe Maja Ćužić, medicinska sestra iz Doma zdravlja Zagreb – Centar.

Uz njega koriste i tehnologiju automatskog prevođenja govora u pisani tekst na čijem je razvoju tvrtka Newton Technologies radila deset godina.”Njegova je glavna prednost ubrzanje rada liječnika”, kaže Marko Poljak, direktor Newton Technologiesa, jer više ne mora pisati nalaz već ga diktira što mu ostavlja više vremena za pacijente.

U Klinici Magdalena, također, već neko vrijeme koriste više sustava utemeljenih na umjetnoj inteligenciji. Jedan je Megi, a drugi vFFR softver. Megi, digitalnu asistentica za prevenciju i praćenje kardiovaskularnih bolesti, konkretnije arterijske hipertenzije, a koja je razvijena upravo u Klinici Magdalena, koristi oko 2500 pacijenata. Monika Žepić, specijalizantica kardiologije iz Klinike Magdalena, objašnjava da pacijenti s Megi komuniciraju putem WhatsAppa.

Digitalnu asistenticu Megi koristi 2500 pacijenata klinike Magdalena/BORIS ŠČITAR/PIXSELL

”Aplikacija svakodnevno kontaktira pacijenta te ga podsjeća ga da mora, primjerice, izmjeriti tlak, šećer, uzeti lijek. On potom vrijednosti šaljem putem WhatsAppa, a na temelju njih kreiraju se grafovi koje liječnici u Magdaleni analiziraju i na temelju njih donose odluku o terapiji”, objašnjava Žepić ističući da je to jako važno jer praksa pokazuje da čak 70% pacijenta prestane redovito uzimati terapiju unutar godinu dana.

Drugi AI softver koji koriste, vFFR, omogućuje im minimalno invazivnu procjenu suženja na koronarnim žilama. ”Do sada smo to radili na invazivan način preko određenih žica koje guramo kroz koronarnu arteriju. Alternativa tome je ovaj softver koji to radi umjesto nas na neinvazivan način”, objašnjava Alan Jelić, invazivni kardiolog iz Klinike Magdalena.

Izlazak iz zone komfora
Primjera je korištenja, a time i prednosti koje tehnologija donosi zdravstvenom sustavu, sve više, ali i dalje nedovoljno. Glavni su izazovi, navodi koordinatorica projekta Barešić, otvorenost podataka i njihova sigurnost.

”Kod AI u zdravstvu ključni su podaci. Bez dobrih se podataka ne može napraviti dobar model i to je trenutno jedan od glavnih izazova veće implementacije AI u domaće zdravstvo. U AI4Health okupili smo dionike vezane uz ovaj problem s ciljem da ga riješimo, odnosno da podatke koristimo te da ih oslobodimo za tzv. sekundarnu upotrebu, odnosno za razvoj i inovacije”, ističe Anja Barešić, koordinatorica projekta.

Međutim, zbog osjetljivosti medicinskih podataka treba voditi računa o zaštiti privatnosti i regulativi koja bi na europskoj razini tek trebala biti donesena. ”Moramo biti spremni za primjenu legislative, odnosno za operativnu praksu. Naš je cilj da u tome budemo predvodnici u Europi”, ističe Barešić, dodajući da će AI4Health pružati nekoliko usluga. Oni će omogućiti testiranje tehnologije, umrežavanje, edukacije, ali i pružati pomoć u pronalasku izvora financiranja.

Ambicije su velike, no u njihovom će ostvarenju biti ključna podrška javne vlasti. Hrvoje Belani iz Uprave za e-zdravstvo Ministarstva zdravstva ističe da je samo sudjelovanje u projektu AI4Health svojevrsni izlazak iz zone komfora. “Moramo se mijenjati te biti agilniji u pripremi legislative i procedura u primjeni AI u zdravstvu”, konstatira Belani.

EDIH-ovi mogu biti prilika u stvaranju boljeg sustava i većoj digitalizaciji države i društva. U njih država i Europa kroz program Digitalna Europa, samo u Hrvatskoj ulažu 10,7 milijuna eura. Konkretno, EDIH AI4Health provodit će se tri godine, i trebao bi biti temelj digitalne transformacije u području zdravstva.