Ionako posrnulo stočarstvo u Srbiji afrička kuga prijeti da potpuno devastira. Agro analitičar Branislav Gulan izjavio je za srpske medije kako je ova bolest već stigla u pogranične dijelove Srbije.

Ozbiljna prijetnja
“Bez pronalaska cjepiva protiv afričke svinjske kuge nemoguće je suzbiti bolest koju prenose divlje svinje. Ukoliko se virusom zarazi samo jedna životinja treba na human način uništiti ukupno stado i ostala u okolici. Ne postoji opasnija i lukavija bolest budući da virus može dugo boraviti u krvi, a da se ne primijeti da su svinje zaražene.

Zato je potrebno dugo primjenjivati sustav organizirane kontrole tova. To podrazumijeva da se životinje drže u zatvorenom prostoru, izolirane i da ljudi koji ih hrane imaju zaštitnu opremu i odjeću”, objašnjava Gulan. Afrička kuga svinja predstavlja izuzetno ozbiljnu prijetnju za ukupan sistem proizvodnje.

Ne samo da ugrožava prehrambenu sigurnost države kada je u pitanju opskrba tržišta svinjskim mesom, već predstavlja veliki izazov izvoru prihoda farmera i svih drugih učesnika u lancu proizvodnje, a kao rezultat ograničenja izvoza negativno utiče i na međunarodnu trgovinu države u kojoj je prisutna. U Srbiji je samo 2022. godine registrirano 258 slučajeva afričke kuge svinja u 107 gospodarstva u južnom i istočnom dijelu zemlje.

Profesor dr Dejan Krnjaić, ekspert UN, navodi kako je hitno potrebno da struka zajedno sa Upravom za veterinu ministarstva poljoprivrede i državnim organima odredi bio-sigurnosne mjere i da za to izdvoji novac.

“Bolest je prisutna i u Srbiji, ali za sada je pod kontrolom, što ne znači da neće doći do novih pojava koje bi mogle nanijeti i značajne materijalne štete. Nudimo rješenja, a to su da se u prvom redu podignu ograde duž granica sa Bugarskom, Rumunjskom i Mađarskom gdje ima AKS-a”, ističe Krnjajić i dodaje da su potrebne ograde kako bi se zaustavilo kretanje divljih svinja. Kao drugi problem on navodi to što se najveći broj svinja u Srbiji tovi u malim obiteljskim gospodarstvima, na tradicionalan način u otvorenom prostoru.

“Od oko 2,9 milijuna svinja, koliko je Srbija imala u 2022. godini prema podacima RZS, dvije trećine životinja su tovili mali farmeri na čijim je farmama bilo do deset svinja. Takvih je u Srbiji od ukupnog broja čak 67 posto.

Da bi se riješio problem u tim gospodarstvima potrebno je uskladiti propise i kategorizirati komercijalne farme i one koje to nisu, jer su mala gospodarstva najveća žarišta za pojavu AKS-a”, kaže Gulan.

Biosigurnosne mjere
U Srbiji je u 2023. godini pojava afričke svinjske kuge registrirana u 22 gospodarstva u 13 naseljenih mjesta, u četiri općine i u dva okruga.

Posljednje žarište je zabilježeno 25. veljače ove godine, u općini Bujanovac. Uz to, ova bolest je prošle godine registrirana i službeno prisutna u još šest okruga.

Međutim, propisi Srbije trenutno ne zahtijevaju obvezno uvođenje biosigurnosnih mjera na farmama. Zato se kao prioritet nameće usklađivanje propisa sa EU zakonom o zdravlju životinja.