Arena Hospitality Group sazvala je glavnu skupštinu za 27. travnja. Već sada je, međutim, izvjesno da ona neće biti baš posve rutinska. Na dvije odluke koje je za skup dioničara predložila Uprava uz suglasnost NO-a stigli su protuprijedlozi manjinskih dioničara.

Uz Allianz ZB kao upravljačko društvo AZ mirovinskih fondova koji drže 14 posto temeljnog kapitala, aktivistički se postavio i Hrvoje Fajdetić, investicijski profesionalac koji u te dionice ulaže putem svoje tvrtke Liberum Arbitrium. Osim oko predložene dividende, ne podržavaju ni odobrenje izvješća o primicima članova Uprave i NO-a.

Pitanje reputacije
U pogledu dividende Allianz ZB zahtijeva gotovo dvostruko veću dividendu; 1,37 umjesto 0,70 eura po dionici. Fajdetić pak ide u smjeru isplate predložene dividende, ali uz nešto inovativniju opciju ponude isplate kroz dodjelu dionica kompanije, i to tako da je referentna za obračun burzovna cijena dionice s kraja 2022. U odnosu na trenutnu tada je, naime, bila 20-ak posto niža.

U obrazloženjima obaju protuprijedloga prilično se jasno iščitava nezadovoljstvo dosadašnjim povratima, politikom dividendi, brigom oko tržišne vrijednosti dionica i općenito standardima korporativnog upravljanja, pogotovo u odnosu na one koje primjenjuje matična kompanija PPHE Groupa.

Preko SPV tvrtki, nizozemske Bore odnosno hrvatske Dvadeset osam, PPHE drži 52% Arene. Uz takvu brojčanu premoć jasno je da u odlučivanju o (protu)prijedlozima presuđuje stav većinskog vlasnika. No, kako znajačan udjel imaju domaći kvalificirani i/li profesionalni investitori, njihova propitivanja su i pitanje reputacije u investicijskoj zajednici.

Kako će se PPHE postaviti prema zahtjevima, pokazat će skupština. No, argumentacije dvaju protuprijedloga svakako su zanimljive i teško ih je ignorirati.

U Allianz ZB-u, uz ostalo, konstatiraju da je u odnosu na šest usporedivih burzovno listanih kompanija profitabilnost Arene u protekle četiri godine kontinuirano među najnižima. Prošle godine EBITDA marža sektorskih “parnjaka” kretala se u rasponu od 28,5 do 40,4% (medijan 32,6%), dok je kod Arene iznosila nepunih 27%. Slične relacije zabilježene su i u pretpandemijskoj 2019. U 2020. je ARNT jedini u toj skupini ostvario negativnu EBITDA-u. Mjereno prihodima, njeni su lani premašili predpandemijske za 5%, dok su ih ostali iz usporedbe premašili u prosjeku za 15%.

Dakako, Allianz ZB pritom ponajprije muči to što se to odražava i na cijeni dionica. Ona je krajem veljače još bila 36% ispod one po kojoj su ih kupovali u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO-u) sredinom 2017. dok su u istom razdoblju kod usporedive šestorke bile od -13 pa do +60 posto.

Kako na dobit, a posljedično i potencijalne dividendne prinose utjecaja imaju i troškovne stavke, upravitelji AZ fondova spočitavaju i da je ukupan trošak članova Uprave prema izvješću za 2021. bio među najvišima u turističkoj industriji, više od 5% ostvarene EBITDA-e (medijan kod ostalih 0,8%).

Nagradite strpljenje dioničara
Sve u svemu, ne samo da nisu ostvareni rezultati koje su očekivali prilikom ulaganja, nego se i ostvarene dobiti nisu isplaćivale dioničarima, kažu. Podsjećaju pritom da je od 2017. do danas dividenda isplaćena samo jednom (u 2019.).

Kako je time akumuliran značajan iznos zadržane dobiti, Uprava Allianz ZB smatra opravdanim da se umjesto predloženih oko 3,5 milijuna eura kroz dividende dioničarima ove godine isplati ukupno 6,9 milijuna.

Fajdetićev zahtjev u smislu ukupnog iznosa dividende je nešto umjereniji. Objašnjavajući svoj prijedlog konstatira kako pad cijene dionice društva od 23% u prošloj godini, kao i pad u odnosu na javnu ponudu 2017.  provedenu po cijeni od 425 kuna (što u realnim iznosima usklađenim za stopu inflacije danas iznosi čak 521 kunu) “nije ishod kojem bi se dioničari pretjerano radovali”.

Podsjeća i da je dionici društva posredno, preko mirovinskih fondova, izložena zapravo većina hrvatskih građana. U prilog svom protuprijedlogu opcije isplate dividende u dionicama navodi činjenicu da se na taj način čuva likvidnost, ali i visoku dovršenost investicijskog ciklusa pulske kompanije.

“Imajući u vidu i odlično posloženu strukturu razdoblja dospjeća duga, kao i povoljnu kamatu (znatno nižu od stope inflacije), društvo može nagraditi strpljenje dioničara i s potencijano višom dividendom, čime bi se približilo standardima isplate ostalih vodećih turističkih kompanija u RH”,  zaključno poručuje u obrazloženju.