Nakon godina nagađanja i loših početaka, čini se da je internacionalizacija juana dobrano u tijeku. Kina i Brazil najavili su 29. ožujka planove za trgovanje koristeći vlastite valute, a ne američki dolar. Dan ranije, tvrtka China National Offshore Oil Corporation i francuska TotalEnergies dovršile su svoju prvu trgovinu ukapljenim prirodnim plinom denominiranu u juanu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je rekao da želi koristiti kinesku valutu ne samo za trgovanje s Kinom, već i kao oblik plaćanja u trgovanju s drugim zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike. A Saudijska Arabija je u pregovorima s Kinom od prošle godine o prihvaćanju plaćanja za dio izvoza nafte u juanu.

Zaštita od tečajne krize
Nije tajna da bi Kina željela pretvoriti juan u međunarodnu valutu i odmaknuti se od globalne dominacije američkog dolara. Iako se to često tumači kao geopolitički potez, način izolacije Kine od mogućih gospodarskih sankcija pod vodstvom SAD-a u budućnosti, pretvaranje juana u jednu od vodećih svjetskih valuta namire također bi uvelike koristilo kineskom gospodarstvu.

Štoviše, to bi pomoglo u zaštiti zemlje od tečajne krize, zbog čega i druge zemlje, uključujući Indiju i članice Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN-a), pokušavaju internacionalizirati svoje valute.

Tekuća istraživanjima mojih koautora i mene, prikazuju napredak koji je Kina postigla u svojim naporima po pitanju internacionalizacije juana. Izvoz južnokorejskih tvrtki denominiran u juanu kao udio u njihovom ukupnom izvozu u Kinu između 2006. i 2020. godine pokazuje da je udio kineske valute porastao s 0% prije 2008. godine na gotovo 6% do 2020.

U listopadu 2016. godine juan je postao dio košarice valuta na kojima se temelji rezervna imovina Međunarodnog monetarnog fonda, posebna prava vučenja, pridruživši se ekskluzivnom klubu uz dolar, euro, jen i britansku funtu.

Iako su to impresivne prekretnice, ne treba pretjerivati u stupnju do kojeg juan zadire u poziciju dolara. Naša istraživanja također pokazuju kako se udio američkog dolara u južnokorejskom izvozu u Kinu smanjio se s gotovo 98% u 2006. na otprilike 87% u 2020. Drugim riječima, dolar je od većinski dominantne valute postao nešto manje dominantan. Čak i u bilateralnoj trgovini Kine i Južne Koreje, juan nije ni blizu istiskivanja dolara.

Nadalje, otprilike 99% južnokorejskog izvoza u Sjedinjene Američke Države u istom razdoblju bilo je denominirano u dolarima; nijedan nije bio denominiran u juanu. S druge strane, udio dolara u južnokorejskom izvozu u Japan iznosio je 45%, što je otprilike jednako udjelu jena, pri čemu je ostatak otpadao na južnokorejski won i euro.

Drugim riječima, američki dolar i dalje dominira globalnom trgovinom, uključujući bilateralnu trgovinu koja ne uključuje SAD, dok se juan zapravo koristi samo u transakcijama koje uključuju Kinu.

Dio razloga za kontinuiranu prevlast dolara je taj što, osim statusa trgovinske sile, SAD ima vrlo veliko i likvidno tržište kapitala na kojem strani ulagači mogu prodati svoju imovinu denominiranu u dolarima. Zbog svojih kapitalnih kontrola, kinesko domaće financijsko tržište znatno je manje likvidno, zbog čega je juan neprivlačan međunarodnim ulagačima.

Lakše s digitalnim juanom
Teoretski, Kina bi mogla podići globalni profil juana popuštanjem kapitalnih kontrola. Međutim, to bi moglo donijeti znatne troškove, izlažući kinesko gospodarstvo (često negativnim) posljedicama kretanja kamatnih stopa u SAD-u i globalnih financijskih ciklusa.

Nadalje, preuranjena liberalizacija kapitalnog računa mogla bi pogoršati postojeće poremećaje unutar kineskog financijskog sustava, u kojem se domaće štednje ne usmjeravaju uvijek na najproduktivnija poduzeća. Kineske vlasti svjesne su tih rizika, zbog čega su dale prednost financijskoj stabilnosti u odnosu na internacionalizaciju juana.

Međutim, postoje i drugi načini promicanja juana. Niz valutnih ugovora o razmjeni, primjerice, između Narodne banke Kine i njezinih partnera u drugim zemljama mogao bi pomoći da juan bude manje rizičan za međunarodna poduzeća i ulagače.

Osim toga, digitalni juan mogao bi olakšati djelomičnu liberalizaciju kapitalnog računa bez formalnog uklanjanja kapitalnih kontrola. Uklanjanjem anonimnosti stranih ulagača digitalni juan omogućio bi Narodnoj banci Kine da ograniči prekogranične platne transakcije na manje nestabilne tipove i povoljnije aktivira sustav hitnih mjera za privremeni prekid trgovanja kada je to potrebno.

Mogućnost odvajanja priljeva “vrućeg novca” od stabilnijih vrsta stranih ulaganja mogla bi uvjeriti središnju banku da ublaži neke kapitalne kontrole i omogući slobodniji protok financijskog kapitala.

Ukratko, iako je Kina postigla zapažen napredak prema tome da juan postane globalna rezervna valuta, još uvijek je daleko od postizanja svog cilja. Iako bi mogla koristiti digitalnu valutu za de facto djelomičnu liberalizaciju kapitalnog računa, to neće potkopati hegemoniju dolara bez puno daljnjeg popuštanja kapitalnih kontrola.