Još od drugog stoljeća pčelinji otrov ima posebno mjesto u terapijskim metodama istočne Azije, a zbog brojnih dokazanih benefita već dugo se koristi i u tradicionalnoj medicini. Kina, Koreja i Japan primjenjivale su BeeVenom za borbu protiv upalnih poremećaja, ili izravno putem akupunkturnog uboda pčele ili putem pripremljene injekcije.
Nakon što su brojne studije potvrdile njegovu učinkovitost u liječenju patoloških stanja u novije vrijeme BV imunoterapija (BVT) postala je zanimljiva i liječnicima u Europi i Sjedinjenim Državama. Trenutno se na Zapadu koristi pri liječenju mnogih bolesti – od multiple skleroze, artritisa, astme, malarije, epilepsije do zacjeljivanja rana te liječenja bolova u leđima, kožnih bolesti i reumatizma.
No, pčelinji otrov posebno je omiljen i u beauty industriji, a u njegovu učinkovitost u svrhu očuvanja mladolikosti i ljepote kunu se i brojne svjetske zvijezde poput Kate Middleton, Victorije Beckham i Gwyneth Paltrow.
Anti-age rutina
“Zbog visoke koncentracije melitina, glavnog peptida pčelinjeg otrova, koža postaje glađa i zategnutija pa se pčelinji otrov često naziva prirodnim botoksom. Za razliku od botoksa, učinak pčelinjeg otrova znatno je manji i kraći te se treba primjenjivati kontinuirano.
Svakako je preporučljivo koristiti proizvode s pčelinjim otrovom u svakodnevnoj anti-age rutini”, kaže vlasnik tvrtke Bee Leonitus, pčelar Tvrtko Matijević, koji je razvio jedinstvenu tehnologiju izvlačenja pčelinjeg otrova te oko svojeg OPG-a okupio 100-tinjak pčelara iz čitave zemlje koji godišnje proizvedu 10-ak kilograma pčelinjeg otrova čija se cijena po gramu kreće između 30 i 100 eura.
“Jako puno ljudi misli da mi ‘ubijamo’ pčele prilikom ekstrakcije pčelinjeg otrova, ali naša je misija osvijestiti ljude kako pčelama u nijednom trenutku procesa sakupljanja pčelinjeg otrova nije nauđeno te one nakon ispuštanja otrova dalje sakupljaju med, propolis i pelud. Uostalom, da procesom sakupljanja otrova ubijamo pčele, proizvodnja pčelinjeg otrova jednostavno nikada ne bi bila rentabilna.
U procesu proizvodnje pčelinjeg otrova zaista ne nastrada niti jedna pčela. Žalac pčele je nazubljen, a pčele ubadaju u staklo te se žalac nema gdje zabosti. Pčela na staklo ispusti dvije trećine pčelinjeg otrova te uvijek u sebi ima zalihu kako bi se mogla obraniti od drugih predatora.
Pčelinji otrov se dobiva pomoću rešetki i kupola, koje omogućuju ulazak svjetla u košnicu te sprečavaju izlazak feromona izvan košnice. Pčele ostavljaju pčelinji otrov na staklu ispod rešetke te nakon toga nastavljaju normalno svoj životni ciklus”, odgovara Matijević dodajući kako je uvijek težio inovacijama te od malena želio raditi nešto što nitko ne radi ili nešto čime se bavi jako mali broj ljudi. Tako je 2013. prvo počeo skupljati pčelinji otrov za izvoz no isprva je bio jako nezadovoljan tehnologijom sakupljanja pčelinjeg otrova jer se jako mala količina otrova sakupljala po košnici u određenom vremenu te je otrov bio nečist i nekvalitetan.
Pretekli Amerikance i Kineze
“Bili smo odlučni napraviti svoju tehnologiju sakupljanja pčelinjeg otrova, a samo istraživanje i izrada tehnologije trajala je dvije godine, odnosno, dvije pčelarske sezone. Nakon poprilično velikog uloženog truda i novca, izumili smo najbolju tehnologiju u svijetu vezanu uz sakupljanje pčelinjeg otrova. Našom tehnologijom pretekli smo čak i Amerikance i Kineze.
Usporedbe radi, oni prikupljaju jedan gram otrova na 10 košnica za sat vremena, dok mi prikupljamo 2,5-3 grama na 10 košnica za 25 minuta. Što se tiče kvalitete pčelinjeg otrova, tu smo napravili ekstremno veliki pomak. Naš pčelinji otrov sadrži preko 70 posto melitina, dok pčelinji otrov koji se proizvodi u ostatku svijeta sadrži 45-55 posto melitina.
Melitin ima razna biološka, farmakološka i toksikološka djelovanja od kojih su najvažnija antitumorska, antibakterijska, antifungalna, protuupalna te hemolizirajuća djelovanja. Nakon razrade tehnologije i dobivanja najkvalitetnijeg pčelinjeg otrova u svijetu te distribucije na strana tržišta diljem svijeta, odlučili smo s timom stručnjaka pokrenuti vlastiti brend – BeeVenom touch te samim time uspješno zadržali naš visokokvalitetni pčelinji otrov koji smo ukomponirali u naše formule.
Jedna od velikih prednosti naših krema je ta da se u svijetu za proizvodnju krema koristi pčelinji otrov s 45-50 posto melitina, što iz priloženog pokazuje kako je utjecaj melitina na cirkulaciju, obnavljanje stanica kože te protuupalna svojstva u usporedbi s našim kremama te sastavom od 70% melitina, za 20-25 posto učinkovitiji od svih ostalih brendova koji se trenutno nalaze na tržištu”, objašnjava Matijević.
BeeVenom Touch je brend koji trenutno u ponudi ima tri kreme te su u fazi istraživanja i novi proizvodi na bazi visokokvalitetnog pčelinjeg otrova.
U jednoj kremi 120 uboda
Krema za masažu povećava mikrocirkulaciju krvi, djeluje protuupalno, ubrzava saniranje raznih povreda, pomaže ljudima oboljelima od artritisa, išijasa, multiple skleroze te ju koriste i sportaši za sportske ozljede.
Krema za lice s anti-oksidativnim i anti-age učincima revitalizira i čisti kožu lica te koži osigurava prirodan izgled ispolirane kože.
Pčelinji otrov stvara učinak blagog pčelinjeg uboda (kojeg nećete vidjeti ni osjetiti) na površini kože, što dovodi do ubrzanog protoka krvi i potiče proizvodnju prirodnog kolagena i elastina. Anticelulitna krema sadrži inovativnu kombinaciju djelatnih tvari i pčelinjeg otrova u kombinaciji s kofeinom.
Sinergijsko djelovanje ovih sastojaka, suprotstavlja se masnim naslagama i celulitu, ostavljajući kožu mekom, toniranom i glatkom.
No tržište je danas zatrpano kremama s pčelinjim voskom i svi se brendovi kunu da je baš njihova najbolja pa nas je zanimalo po čemu se izdvajaju BeeVenom Touch proizvodi.
“Naši proizvodi su posebni po samoj kvaliteti pčelinjeg otrova koji je ugrađen u kremu, a jedan od najbitnijih sastojaka te kreme je i nosač pčelinjeg otrova. U većini slučajeva, kreme s pčelinjim otrovom nemaju kompatibilni nosač koji bi kroz kožu penetrirao pčelinji otrov te uspješno prokrvio i povećao mikrocirkulaciju krvi do 200 puta, što je i osnovni cilj kreme s pčelinjim otrovom.
Jedna krema od 100 ml sadrži oko 120 pčelinjih uboda koje osjetimo kroz lagano žarenje kože jer se automatski povećava mikrocirkulacija krvi. No, u kremi se nalazi i mentol koji sprječava veliko žarenje te stvara kontraefekt svojim hlađenjem, kako ljudima uslijed nanošenja kreme na kožu pčelinji otrov ne bi stvorio nelagodu. O kvaliteti naših proizvoda dovoljno govori i činjenica što nam se kupci neprestanu vraćaju – preko 80 posto njih redovno ponovo kupuju naše proizvode”, otkriva Matijević.
No puno je onih koji su alergični na pčelinji otrov pa je logično zapitati se o nuspojavama i ograničenjima upotrebe. Međutim, kako naš inovator tvrdi, doskočili su i tom problemu.
“Preporučujemo da ljudi koji su alergični na pčelinji otrov naprave test s kremom te se namažu između podlaktice i nadlaktice – tamo gdje je najveća prokrvljenost kože. Ako se ne pojavi nikakvo crvenilo kroz 30 minuta, kremu možete koristiti bez ikakve bojazni za zdravlje.
Uz to smo odradili i derma testove u Poljskoj gdje nitko od ispitanika nije pokazao nikakvu fizičku reakciju na kreme. Inače, ljudi koji su alergični na pčelinje ubode koriste naše kreme bez ikakvih poteškoća te su izrazito zadovoljni”, zaključuje vlasnik tvrtke Bee Leonitus.
* Sadržaj omogućio Bee Leonitus