Hrvatska banka za obnovu i razvitak lani je poduprla više od 2800 projekata vrijednih oko 9,5 milijardi kuna, uglavnom kreditnim linijama, pokazuje godišnje izvješće. Ukupni prihodi razvojne banke u 2022. iznosili su 682 milijuna kuna, rashodi 496 milijuna, a dobit 186,2 milijuna kuna. Još jednom u krizi pokazao se obrazac otklona od investicijskih prema kreditima za obrtna sredstva.

U HBOR-u prošlu godinu ocjenjuju još jednom izazovnom godinom popraćenu kriznim mjerama za pomoć poduzetnicima uglavnom na ublažavanju negativnog vala posljedica rata u Ukrajini, ali i godinu u kojoj je započeta provedba većine financijskih instrumenata u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornost. Njihova vrijednost doseže 1,92 milijarde kuna.

Fokus na male i srednje
”Povoljnim kreditima za likvidnost kroz privremenu mjeru ‘Obrtna sredstva Kriza 2022’ HBOR je poduzetnicima olakšao prevladati gospodarske posljedice rusko-ukrajinske krize. Od 1. rujna kada je mjera uvedena, do 31. prosinca, odobreno je 282 milijuna kuna kredita”, napominje se u izvješću. Preostale mjere pomoći gospodarstvu obuhvaćaju programe portfeljnog i pojedinačnog osiguranja kredita za likvidnost izvoznika te subvencioniranje premije osiguranja.

Tijekom prošle godine nastavljena je provedba mjera za ublažavanje posljedica pandemije Covida 19 u okviru kojih razvojna banka osigurava kredite za likvidnost izvoznika i izdaje jamstva unutar kojih preuzima do 90 posto iznosa glavnice kredita. Za te mjere do kraja njihovog trajanja, osigurano je više od 4,4 milijarde kuna kredita za likvidnost poduzetnicima.

Istodobno, linijama za kreditiranje obrtnih sredstava odobrena su 152 kredita ukupnog iznosa od gotovo 1,4 milijarde kuna. Dosad je, po programima kreditiranja u sklopu Covid 19 mjera HBOR odobrio 656 kredita čija kumulativni iznos premašuje 3,5 milijardi kuna.

Od ukupnog broja kredita, gotovo 90 posto odobreno je malim i srednjim poduzećima. S gotovo milijardu kuna HBOR je kreditirao javni sektor, pri čemu je lokalna i regionalna samouprava interes ponajprije usmjerila na program kreditiranja javne rasvjete, ESIF Krediti za javnu rasvjetu.

Prema domaćim izvoznicima lani je odobreno više od 630 kredita, ukupnog iznosa od 3,2 milijarde kuna. ”HBOR je nešto manje od polovice ukupnog iznosa odobrenih kredita odobrio za realizaciju investicijskih projekata.

Oni su posebno značajni jer je riječ o ulaganjima koja pridonose ujednačenom gospodarskom razvoju, povećanju konkurentnosti poduzetnika, ulaganju u nove tehnologije i proizvodnju te nova zapošljavanja”, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo.

Nužni preduvjet
Vlada je, inače, prošlog tjedna imenovala peteročlano povjerenstvo, sastavljeno od tri člana Ministarstva financija i dva iz Ministarstva gospodarstva, za davanje suglasnosti na jamstva HBOR-a predviđene NPOO-om. Riječ je nužnom preduvjetu za početak provedbe Financijskog instrumenta jamstvenog fonda za kredite subjektima srednje tržišne kapitalizacije i velikim subjektima.

Ukupni iznos jamstava doseže 398,2 milijuna eura temelji se na 79,6 milijuna eura alociranih NPOO-om pri čemu je najmanje 26,5 milijuna namijenjeno za projekte zelene tranzicije, od čega 10,6 milijuna za smanjenje stakleničkih plinova. Krediti pokriveni jamstvom mogu iznositi najviše 85 posto predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a.