Umjetna inteligencija i trenutačno njezin najpopularniji predstavnik ChatGPT, podigli su nevjerojatnu buru u doslovno svim razinama društva. Chat GPT ili generativni AI odnosi se na skup AI tehnologija koje generiraju novi sadržaj na temelju upita korisnika.
Napredniji je od prethodnih iteracija umjetne inteligencije, uvelike zahvaljujući novim velikim jezičnim modelima koji se obučavaju na golemim količinama podataka. Tako ChatGPT chatbot može generirati tekstove, eseje, znanstvene radove, proći pravi pravni test, kodirati…
O njemu se raspravlja kao najnaprednijem tehnološkom dostignuću koje će uvelike promijeniti svijet i to nabolje, dok s druge strane mnogi tvrde da će prouzročiti višestruke štete, od toga da će, primjerice, djeca varati na testovima, zaposleni gubiti radna mjesta, ili se svijet preplaviti dezinformacijama.
Ima tu onih koji slave napredak tehnologije i uspoređuju je s izumom kotača, do onih koji je uspoređuju s atomskom bombom. Ima i umjerenih kojitvrde da se tu tek radi pretjerivanju i napuhavanju bilo pozitivnih bilo negativnih posljedica, do onih koji na sve gledaju vrlo praktično odnosno kako je iskoristiti u svom poslovanju i povećanju produktivnosti.
Regulativa uvijek kaska
Ipak, ono oko čega se gotovo svi slažu, kada se zagrebe dublje u argumentaciju teza s bilo koje strane spektra mišljenja oko budućih posljedica, jest da s umjetnom inteligencijom, u ovom slučaju ChatGPT-jem, treba postupati iznimno oprezno. Dobro propitati i odmjeriti pozitivne i negativne posljedice i regulirati upotrebu i dostupnost GPT-a na pravi način. Isto tako slažu se da tehnologija sama po sebi nije zla, niti će strojevi pokoriti pučanstvo, niti će u skorije vrijeme dostići svijest, već se slažu su sporni ljudi koji bi je mogli zlorabiti, te stoga snažno zagovaraju njeno reguliranje.
Takvu vrstu straha,prema ljudima, izrazio je upravo i Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-ja, tvrtke čiji su je inženjeri stvorili i pustili u svijet. Zasad, kazuje Altman, i najnovija iteracija GPT-4 još uvijek, počesto, izbacuje, izmišljene tekstove. Ili kako on kaže povremeno ‘halucinira’, što naravno ovisi o podacima kojima je ‘hranjena’, a valja znati da trenutačni GPT koristi podatke do 2021. Razvojem će postajati bolja i preciznija, no i dalje će ovisiti o podacima koje netko u nju ubacuje i o tome tko se njome služi.
Pustili su je na tržište i dozvolili svima da je koriste, kako tvrdi, baš zato, ne bi li uočili probleme bilo tehnološke bilo etične i pravne s kojima bi se mogli susretati. Kada se radi o OpenAI-ju, o njemu brinu stručnjaci iz raznih područja, no i sam napominje, da OpenAI zasigurno nije jedina tvrtka koja će imati takav proizvod niti ga ‘hraniti’ podacima te na neki način upozorava da samoregulacija, očito nije rješenje.
Dakle preostaje državna ili pak, svjetska regulativa. A kako to inače biva s novim modernim tehnologijama, neka službena regulativa uvijek kaska i dobrano kasni. Naime, regulativa koja bi se događala unaprijed, počesto nije izvedivo rješenje, jer se ni ne zna što bi se sve trebalo regulirati, tako da može ispasti manjkava, nedostatna i potpuno krivo postavljena, te u konačnici štetna za razvoj inovacija. Idealno bi bilo da se regulativa događa istovremeno, odnosno čim se posljedice primjene neke tehnologije spoznaju. No, to je utopijski scenarij u društvima i državama jer imaju niz dionika i komplicirane i dugotrajne procese donošenja zakona i pravila.
Upravo zbog toga što regulativa kaska, brojni stručnjaci potpisali su pismo u kojem traže svojevrsno pauziranje ‘napretka umjetne inteligencije’ na barem šest mjeseci. Najpoznatiji potpisnik tog pisma je Elon Musk, ili pak, suosnivač Microsofta Steve Wozniak. No, čini se da se pauziranje, unatoč tisućama potpisa stručnjaka neće proći.
UNESCO-ove preporuke
Snažne sustave umjetne inteligencije možemo razvijati tek onda kad ćemo biti sigurni da će njihovi učinci biti pozitivni i da će se rizicima moći upravljati, stoji u pismu koje Instituta Future of Life, pokretača inicijative. Nakon poziva više od 1000 stručnjaka na pauzu u obuci najmoćnijih AI sustava, uključujući Chat GPT, UNESCO je pak pozvao zemlje da odmah u potpunosti provedu njihove Preporuke o etici umjetne inteligencije.
Ovaj globalni normativni okvir, kojeg su jednoglasno usvojile 193 države članice Organizacije, još 2021, pruža potrebne zaštitne mjere., Ističu, kako svijet treba stroža etička pravila za umjetnu inteligenciju. UNESCO-va preporuka o etici umjetne inteligencije prvi je globalni okvir za etičko korištenje umjetne inteligencije. Sadrži preporuke o tome kako maksimalno povećati dobrobiti umjetne inteligencije i smanjiti rizike koje ona nosi.
Kako kažu iz UNESCO-a, zabrinuti su zbog mnogih etičkih pitanja koja su pokrenuta najnovijim inovacijama, posebice diskriminacije i stereotipa, uključujući pitanje rodne neravnopravnosti, ali i borbe protiv dezinformacija, prava na privatnost, zaštite osobnih podataka te ljudskih i ekoloških prava. Industrijska samoregulacija očito nije dovoljna za izbjegavanje ove etičke štete, zbog čega Preporuka pruža alate kojima se osigurava da razvoj umjetne inteligencije poštuje vladavinu zakona, izbjegavajući štetu i osiguravajući da se, kada je šteta učinjena, postupi odgovorno.
Do danas više od 40 zemalja u svim regijama svijeta već surađuje s UNESCO-om na razvoju sustava provjera i ravnoteže umjetne inteligencije na nacionalnoj razini, na temelju Preporuka. UNESCO poziva sve zemlje da se pridruže pokretu koji vodi za izgradnju etičke umjetne inteligencije. I dok neki pišu pisma, drugi pozivaju na poštivanje Preporuka, Italija je odlučila samostalno, bar kad se zapadne EU tiče, povući povijesnu kočnicu.
Oni su GPT jednostavno zabranili. Svoju odluku talijanski regulator temelji na GDPR-u, Europskom zakon o zaštiti privatnosti. Čini se da ne postoji nikakva pravna osnova koja podupire masovno prikupljanje i obradu osobnih podataka kako bi se ‘trenirali’ algoritmi na koje se platforma oslanja”, pojasnili su i pri tom dodali kako su zabrinuti zbog nedostatka dobnih ograničenja korištenja ChatGPT-a i kako chatbot može poslužiti činjenično netočne informacije u svojim odgovorima.
Tako OpenAI, koji podržava Microsoft, riskira da se suoči s kaznom od 20 milijuna eura, ili 4 posto svog globalnog godišnjeg prihoda, ako u roku od 20 dana ne riješi situaciju. Italija nije jedina zemlja koja računa s brzim tempom napredovanja umjetne inteligencije i njegovim implikacijama za društvo.
Druge vlade smišljaju vlastita pravila za umjetnu inteligenciju, koja će je, bez obzira na to spominju li generativnu umjetnu inteligenciju ili ne, nesumnjivo dotaknuti. Tehnologija je ovdje da nam služi, tu je da ubrza dijagnozu raka ili da ljudi ne moraju raditi poslove koje mi ne želimo.
Moramo o tome sada vrlo pažljivo razmisliti i sada moramo djelovati na to, iz perspektive propisa, tek su neka pojašnjenja su regulatora. Razni regulatori zabrinuti su zbog izazova koje umjetna inteligencija predstavlja za sigurnost posla, privatnost podataka i jednakost. A jedna od većih zabrinutosti napredne umjetne inteligencije jest manipulacija političkim diskursom stvaranjem lažnih informacija.
Europski zakon o AI
Stoga mnoge vlade također počinju razmišljati o tome kako se nositi sa sustavima opće namjene kao što je ChatGPT, a neke čak razmišljaju da se pridruže Italiji u zabrani tehnologije.
Istina, već neko vrijeme EU raspravlja o AI zakonu, no iako je većina odredbi i suglasnosti oko njih postignuta, još nije zaživio u pravom obvezatnom smislu, premda neki oblik regulative postoji. UNICEF, pak predlaže, da oni budu ti koji će za svijet, barem onaj zapadni, odraditi dogovore i usuglašavanja te donijeti pravila o upotrebi ChatGPT-ja, odnosno umjetne inteligencije na svjetskoj razini, što na prvu zvuči kao dobro rješenje.
Očekuje se da će i ostatak Europe zauzeti daleko restriktivniji stav prema umjetnoj inteligenciji. Europska unija, koja je često na čelu kad je riječ o tehnološkoj regulativi, predložila je revolucionarni zakon o umjetnoj inteligenciji. Poznata kao Europski zakon o umjetnoj inteligenciji, pravila će uvelike ograničiti upotrebu umjetne inteligencije u kritičnoj infrastrukturi, obrazovanju, provedbi zakona i pravosudnom sustavu.
Djelovat će u skladu s Općom uredbom EU-a o zaštiti podataka. Ova pravila reguliraju kako tvrtke mogu obrađivati i pohranjivati osobne podatke. Kad se prvi put govorilo o umjetnoj inteligenciji, dužnosnici nisu uzeli u obzir vrtoglavi napredak AI sustava sposobnih za stvaranje impresivne umjetnosti, priča, šala, pjesama i pjesama. Nacrt pravila EU-a smatra da je ChatGPT oblik umjetne inteligencije opće namjene koji se koristi u visokorizičnim aplikacijama.
Komisija definira visokorizične sustave umjetne inteligencije kao one koji bi mogli utjecati na temeljna prava ili sigurnost ljudi. Suočili bi se s mjerama koje uključuju stroge procjene rizika i zahtjev za iskorjenjivanjem diskriminacije koja proizlazi iz algoritama za unos skupova podataka. Ali dok Bruxelles donosi zakone za umjetnu inteligenciju, neke zemlje EU-a već promatraju postupke Italije na ChatGPT-u i raspravljaju hoće li slijediti taj primjer.
U načelu, sličan postupak je također moguć u Njemačkoj, najava je iz Njemačkog regulatora. Francuski i irski regulatori privatnosti kontaktirali su svoje kolege u Italiji kako bi saznali više o njihovim spoznajama, izvijestio je Reuters. Švedsko tijelo za zaštitu podataka odbacilo je zabranu.
Nedavno, izvijestio je CNBC, Velika Britanija objavila je planove za regulaciju umjetne inteligencije. Umjesto uspostavljanja novih propisa, vlada je zatražila od regulatora u različitim sektorima da primijene postojeće propise na umjetnu inteligenciju. Britanija u ovoj fazi ne predlaže ograničenja za ChatGPT ili bilo koju vrstu umjetne inteligencije. Umjesto toga, želi osigurati da tvrtke odgovorno razvijaju i koriste AI alate i daju korisnicima dovoljno informacija o tome kako i zašto se donose određene odluke.
SAD još nije predložio nikakva formalna pravila za uvođenje nadzora nad AI tehnologijom. Nacionalni institut za znanost i tehnologiju zemlje objavio je nacionalni okvir koji tvrtkama koje koriste, dizajniraju ili implementiraju sustave umjetne inteligencije daje smjernice o upravljanju rizicima i potencijalnim štetama. No radi se na dobrovoljnoj osnovi, što znači da se tvrtke ne bi suočile s posljedicama ako ne poštuju pravila. Do sada nije bilo riječi o konkretnim radnjama za ograničavanje ChatGPT-a u SAD-u.
Prošlog mjeseca Savezna komisija za trgovinu primila je pritužbu od neprofitne istraživačke skupine u kojoj se navodi da je GPT-4, najnoviji veliki jezični model OpenAI-ja, “pristran, varljiv i predstavlja rizik za privatnost i javnu sigurnost” te krši smjernice agencije za umjetnu inteligenciju.Žalba bi mogla dovesti do istrage o OpenAI-ju i obustave komercijalne primjene njegovih velikih jezičnih modela, izvještava CNBC.
U Kini razvijaju ‘svoj ChatGPT’
ChatGPT nije dostupan u Kini, niti u raznim zemljama s jakom internetskom cenzurom poput Sjeverne Koreje, Irana i Rusije. Nije službeno blokiran, ali OpenAI ne dopušta korisnicima u zemlji da se prijave. Nekoliko velikih tehnoloških tvrtki u Kini razvijaju alternative. Baidu, Alibaba i JD.com, neke od najvećih kineskih tehnoloških tvrtki, objavile su planove za konkurente ChatGPT-u. Kina je željela osigurati da njeni tehnološki divovi razvijaju proizvode u skladu s njezinim strogim propisima.
Prošlog mjeseca Peking je uveo prvu takvu regulativu o takozvanim deepfakeovima, sintetički generiranim ili izmijenjenim slikama, video zapisima ili tekstovima napravljenim pomoću umjetne inteligencije. Kineski regulatori prethodno su uveli pravila koja reguliraju način na koji tvrtke upravljaju algoritmima preporuka. Jedan od zahtjeva je da tvrtke moraju dostaviti pojedinosti o svojim algoritmima regulatoru kibernetičkog prostora. Takvi bi se propisi u teoriji mogli primjenjivati na bilo koju vrstu tehnologije ChatGPT stila.
ChatGPT dakle, koliko god bio popularan novi alat s fascinantnim mogućnostima za one koji uopće nisu vješti tehnologiji, kao i svaki napredni tehnološki alat, valjalo bi koristiti oprezno i u dobroj namjeri. Sam po sebi, osim što i dalje nije precizan, nije zao, no nažalost, zloporabe tehnologija neminovno je očekivati, stoga svojevrsna regulativa, koja bi trebala biti fleksibilna i podložna ažuriranjima, svakako je prioritet.
