Ulaskom u šengenski prostor Hrvatska je ušla u zonu slobodnog kretanja robe i ljudi u 27 zemalja članica. Dignute su rampe na granicama sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, dok na graničnim prijelazima sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom na snazi ostaje stari režim prelaska, a kontrola vanjskih granica je pojačana.
Znate li koliko cigareta smijete unijeti u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice Schengena? Koliko mesa, kobasica, parfema ili žestokih pića smijete imati u gepeku kada dolazite iz, primjerice, Srbije ili BiH?
Neka su pravila ostala ista kao i prije ulaska u Schengen jer je Hrvatska od ranije članica EU-a, no ulaskom u Schengen najduža vanjska granica Europske unije s BiH i Srbijom sada je postala i najduža vanjska granica Schengena, a šengenski režim vrijedi i na granici s Crnom Gorom, piše Dnevnik.hr.
U Hrvatsku iz Srbije, BiH, Crne Gore i ostalih zemalja koje nisu članice EU-a i Schengena te zemalja trećeg svijeta ne smijete sa sobom nositi meso ni mliječne proizvode. Međutim, smijete ponijeti ograničenu količinu voća i povrća te jaja, proizvode od jaja i med.
Preko granice možete prenijeti ‘druge proizvode životinjskog podrijetla’, kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci, do dva kilograma po osobi. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda, tako jedna osoba može unijeti 20kg ‘svježih proizvoda ribarstva bez utrobe ili pripremljenih ili prerađenih proizvoda ribarstva’ ili jednu ribu po osobi.
Za biljne proizvode, što uključuje voće i povrće te rezano bilje, potreban je fitosanitarni certifikat o zdravlju bilja, kojim se potvrđuje da proizvod nije zaražen određenim nametnicima.
Dozvoljeno je najviše dva kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i najviše dva kilograma hrane za kućne ljubimce. Nosite li meso ili mliječne proizvode koje niste prijavili, ti će proizvodi biti zaplijenjeni i uništeni, a vi možete biti kažnjeni novčanom kaznom ili čak kazneno gonjeni.
Preko granice možete unijeti četiri litre vina i 16 litara piva te sveukupno jednu od ovih kategorija: jednu litru jakog pića s više od 22 posto vol. alkohola (npr. votka ili džin) ili jednu litru etilnog alkohola s 80 posto vol. alkohola ili dvije litre ‘pojačanog’ vina (npr. sherry ili porto) ili pjenušavo vino, piše Dnevnik.hr.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu