Proteklih tjedana intenzivno se razmatralo što bi bilo najbolje dugoročno rješenje za državnog proizvođača obuće Borovo, pa čak i mogućnost pokretanja stečaja.

No, Upravno vijeće Centra za restrukturiranja i prodaje (CERP) na kraju je ipak odlučilo ići “linijom manjeg otpora”. Još jednom je, naime, odlučeno poduprijeti prolongat kredita koji taj industrijalac ima u Croatia banci, u iznosu od 6,1 milijuna eura.

Dospijeće tog kratkoročnog kredita bilo je 3. travnja, pa će, kao i prethodnih nekoliko godina, država jamčiti za njegovu otplatu za još godinu dana.

S aspekta CERP-a to znači da će pod rezervacijom još ostati atraktivne dionice Podravke i HT-a koje su založene kao osiguranje kredita Borova, no za Borovo ostaje otvoreno pitanje traženja daljnjeg rješenja za osiguranje nastavka poslovanja.

Nekretnine kao ‘pokriće’
Iz Vukovara je, pak, uoči donošenja ove odluke državi stigao još jedan prijedlog menadžmenta kojim bi se Borovu osiguralo rasterećenje kredita i otvorilo mogućnost nastavka stabilnog poslovanja. On se u naravi ne razlikuje bitno od ranijeg koncepta. Dakle, polazi od toga da država na sebe preuzme kreditne obveze koje kompanija ima.

Uz spomenuti kredit prema Croatia banci, radi se o još jednom kreditu HBOR-a od 6,18 milijuna eura, uz kamatu od 5%, koji tvrtka vraća do srpnja 2028. Predlaže se i da država priskoči i uplatom za troškove provođenja mjera operativnog restrukturiranja, te obrtnog kapitala, čije su vrijednosti utvrđene Planom restrukturiranjem. Zauzvrat, Borovo bi kao vlastiti doprinos u tom postupku u vrijednosti 50% dalo dio nekretnina koje posjeduje u Srbiji, BiH i Hrvatskoj.

Pitali smo predsjednicu Uprave Borova Gordanu Odor o kojim vrijednostima se radi, međutim dobili smo samo kratak odgovor:

“Budući da nemamo cjelovitu informaciju vezano za prihvaćanje Plana restrukturiranja Borova, ne mogu odgovoriti na postavljena pitanja. Sve informacije dostavit ćemo u trenutku kada budemo istim raspolagali”, poručila je.

U ranijim komunikacijama oko prijedloga za restrukturiranje,, na kojemu je već dvije godine angažiran KPMG spominjalo se dokapitalizaciju Borova s 92 milijuna kuna ili 12,2 milijuna eura, čime bi se moglo zatvoriti obveze po kreditima, te otvoriti vrata za potencijalne strateške partnere, ulaganja u modernizaciju i korištenje sredstava iz europskih fondova. Ministarstvo gospodarstva taj je prijedlog vratilo na doradu, no ni novi prijedlog, očito, nije bolje prošao, s obzirom na to da nije stigao na dnevni red ovotjedne sjednice Upravnog vijeća CERP-a.

Proteklih tjedana upravo se s razine resornih ministarstava gospodarstva i financija čulo kako prijedlozi koje već dvije godine usuglašavaju Uprava i KPMG, ne zadovoljavaju uvjete i ne jamče održivo poslovanje Borova. Prijedlozi ne bi ni ispunili kriterije koje postavlja Europska komisija, zbog čega je slaganje modela spašavanja vukovarskog industrijalca i vraćeno na doradu.

Teška politička odluka
Stečaj je, ekonomski gledano, najjednostavnije rješenje za rasplet ovog slučaja posrnulog državnog poduzeća, a iako njegova proizvodnja nije od strateškog interesa, riječ je o tvrtki s područja od posebne državne skrbi, pa takvu prvenstveno političku odluku nije jednostavno donijeti.

S druge strane, do sada nije niti pokušano ispitivanje interesa potencijalnih ulagača za preuzimanje Borova, a s obzirom na to da se prolongiranjem otplate dospjelog kredita dobilo dodatno vrijeme, to potencijalno, može biti i dio mjera u traženju rješenja za restrukturiranje vukovarskog industrijalca.