Maloprodajni promet trgovaca u prva dva mjeseca na tragu je prognoza koje za 2023. uglavnom predviđaju više-manje stagnantnu odnosno tek blago pozitivnu realnu osobnu potrošnju. U veljači je samo nastavljen višemjesečni niz koji ukazuje na usporavanje potrošnje koje se u zadnja tri mjeseca prošle godine očitovalo u padu realnog prometa u odnosu na prethodno tromjesečje, te veoma skromnih 0,3 posto rasta u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Najnoviji podaci državnih statističara kažu da je realni prošlomjesečni promet od trgovine na malo ostao je na siječanjskoj razini, dok je u usporedbi s lanjskom veljačom povećan za skromnih 0,4 posto.
Blago popuštanje
Ipak, nakon pada u prosincu (za 0,8 posto), time su se ipak “uvezala” dva mjeseca s pozitivnim predznakom. Na povratak pozitivnim kretanjima upućivali su i pokazatelji pouzdanja potrošača koji su u veljači zabilježili poboljšanje u odnosu na siječanj, ističu analitičari Raiffeisen banke. To, uz ostalo, pripisuju blagom popuštanju inflatornih pritisaka koji su se u veljači spustili na 12 posto godišnje, ali i razmjerno otpornom tržištu rada i štednji akumuliranoj iz prethodnih razdoblja.
U usporedbi s prošlom godinom, u prva dva mjeseca rast potrošnje (kalendarski prilagođeno) usporio je na 0,8 posto, sa 1,1 posto zabilježenih u siječnju. S obzirom na još uvijek dvoznamenkastu inflaciju, spomenuti realni rast odražava nominalni godišnji porast kalendarski prilagođenog maloprodajnog prometa od 13,9 posto u veljači te 14,8 posto u prva dva mjeseca.
Podaci DZS-a pokazuju da je stagnacija realne potrošnje u maloprodaji na mjesečnoj razini rezultat povećanja prometa u trgovini prehrambenim proizvodima (za 0,6 posto), a s druge strane pada maloprodajnog prometa u trgovini neprehrambenim proizvodima (bez motornih goriva) za jedan posto.
Slične silnice pokazuju i godišnje usporedbe. U kategoriji trgovine hranom, pićem i duhanskim proizvodima u veljači je kalendarski prilagođeni promet realno porastao 0,8 posto, dok je kod neprehrambene (bez goriva) pao za 2,3 posto.
Kad je riječ o nominalnim prometima, izvorni podaci za veljaču sugeriraju da je najveći porast u međugodišnjim usporedbama zabilježen u tzv. nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, s porastom prometa od 15,7 posto i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 5,7 posto. Među trgovačkim strukama i veći je nominalni rast, čak 43 posto, zabilježen u kategoriji Motornih vozila, dijelova i pribora, ali je udio te struke u ukupnom prometu manji pa je osjetno manji i njezin utjecaj na ukupan indeks (1,6%).
Računajući sve trgovačke struke, izvorni promet od trgovine na malo u odnosu na lanjsku veljaču porastao je za 13,9 posto. No, pritom je, primjerice, Trgovina na malo internetom ili poštom i nominalno pala (za 3,8 posto), a uz nju je pad zabilježen još samo u “ostaloj trgovini na malo izvan prodavaonica”.
Konkretni signali
Valja primijetiti i da je ukupan promet poduzeća kojima je trgovina na malo temeljna djelatnost na početku ove godine čak 5 posto realno niži nego lani.
Inače, o potrošačkom raspoloženju građana prve konkretne signale iz mjeseca u mjesec pružaju podaci Porezne uprave o fiskalizaciji. U prva dva mjeseca vrijednost fiskaliziranog prometa u trgovini na malo (bez motornih vozila) dosegnula je 2,3 milijarde eura ili 13,8 posto više od 2,02 milijarde eura vrijednosti izdanih računa u istom razdoblju prošle godine. Uobičajeno, približno polovica prometa trgovaca prolazi kroz fiskalne blagajne super i hiper marketa ili tzv. nespecijaliziranih prodavaonica pretežito živežnim namirnicama. Oni su u prva dva mjeseca zabilježili 1,16 milijardi eura fiskaliziranog prometa ili gotovo 18 posto više nego u usporediva dva mjeseca prošle godine.
Na kretanja prometa u maloprodaji u ostatku godine, kao i običlno, bitno će utjecati turistička potrošnja, a ona se zasad u predviđanjima potrošnje uglavnom svrstava među “pozitivne rizike”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu