Dok je Francuska u kaosu zbog najave podizanja dobi za odlazak u mirovinu, susjedna Španjolska problem financijske održivosti mirovinskog sustava namjerava riješiti nešto elegantnije – povećanjem doprinosa. Milijuni Francuza već danima prosvjeduju zbog mogućnosti da u mirovinu odlaze sa 64 godine, a ne sa 62 kako sada zakon propisuje, No, u Španjolskoj se u mirovinu odlazi sa 65 već desetljećima. navodi Financial Times.

Ublažavanje neravnoteža

Međutim, tadašnja konzervativna vlada u Madridu nije uspjela 2013. progurati reformu prema kojoj bi mirovine današnjih umirovljenika bile manje.

Zato će danas u parlamentu socijalistička vlada premijera Pedra Sancheza pokušati dobiti odobrenje za izmjene prema kojoj bi mlađi zaposleni Španjolci uplaćivali više u mirovinski sustav.

José Luis Escrivá, ministar mirovinskog sustava, tvrdi da će se reformom učiniti pomak od tradicionalne paradigme mirovinske reforme, opisujući francuski prijedlog kao staromodni pristup. Madrid namjerava više novca prikupiti od kompanija i zaposlenih, posebice onih s višim primanjima, a taj bi novac vlada iskoristila za ublažavanje neravnoteža nastalih, primjerice, manjim uplatama žena koje su odlučile privremeno napustiti posao kako bi se posvetile djeci. Ukratko, Španjolska pokušava pronaći odgovor na dilemu s kojom se danas suočavaju brojne europske države – kako osigurati primjerene mirovine za umirovljenike uz međugeneracijsku pravednost te stabilnost javnih financija. Ovo potonje je posebno bitno u šapnjolskom slučaju s obzirom na javni dug koji je dosegao 116 posto vrijednosti gospodarstva. Jedna od specifičnosti španjolskog mirovinskog sustava jest da umirovljenici imaju prilično visok udjel iznosa mirovina u odnosu na prihode prije umirovljenja – čak 80 posto nekadašnje plaće.

Za usporedbu, Francuzi imaju mirovinu koja je 74 posto plaće, a prosjek država OECD-a je 62 posto.

Demografski pritisak

Europska komisija još nije donijela svoj sud o ovoj reformi. Međutim, Airef, neovisno tijelo koje nadzire španjolske javne financije, izračunao je da će se zbog toga proračunski manjak povećati za 1,1 postotni bod do 2050. godine.

Pritisak na proračun dobrim će dijelom doći od demografskih kretanja. Danas je omjer zaposlenih i umirovljenika u Španjolskoj 3:1, a do 2050. taj će se omjer smanjiti na 1,7:1. To će biti rezultat jedne od najvećih dugovječnosti stanovništva – Španjolci u prosjeku požive 83 godine – te činjenice da se “baby boom” u Španjolskoj dogodio kasnije nego u ostalim zapadnim zemljema, tek krajem 50-ih godina.

Zbog usklađivanja s inflacijom, mirovine su u Španjolskoj u siječnju porasle za 8,5 posto, dok su plaće rasle tek 3 posto. Prosječna mirovina sada doseže 1191 euro.

“Ovdje se ne radi o velikodušnosti, već o osiguranju da umirovljenici imaju dostojanstven život”, kaže za FT Fernando Luján iz sindikata UGT koji podržava vladin prijedlog reforme. S druge strane, vodeća udruga poslodavaca CEOE ističe kako će teret povećanja doprinosa pasti na mlađe radnike, već ionako žrtve visoke nezaposlenosti, niskih plaća i nesigurnosti radnog mjesta.