Povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) počelo se prelijevati na hrvatsko tržište, što je vidljivo iz rasta prekonoćnih kamatnih stopa, kao i kamatnih stopa na kredite banaka, pri čemu je potonje zasad izraženije kod kredita poduzećima nego stanovništvu, navodi Hrvatska narodna banka (HNB) u najnovijem mjesečnom Biltenu.

U nastojanju da suzbije inflaciju, Upravno vijeće ESB-a sredinom ožujka podiglo je ključne kamatne stope za još 50 baznih bodova, unatoč rastućoj neizvjesnosti na financijskim tržištima. To njihovo povećanje odražava se i na domaće financijsko tržište. Kako navode iz HNB-a, premda je aktivnost na domaćem tržištu novca i dalje razmjerno skromna, povećanje ključnih kamatnih stopa počelo se prelijevati i na prekonoćne kamatne stope na hrvatskom novčanom tržištu, pa je prekonoćna kamata na trgovanje banaka depozitnim novcem na kraju veljače iznosila 2,1 posto, u odnosu na 1,4 posto krajem siječnja. Usporedbe radi, na europskom tržištu iznosila je 2,4 posto.

Što se tiče kratkoročnih troškova financiranja države, kamatna stopa na jednogodišnje trezorske zapise Ministarstva financija na posljednjoj aukciji u drugoj polovini veljače iznosila je 2,7 posto, u usporedbi s 2,5 posto u siječnju. Porasli su i dugoročni troškovi financiranja države, pa je tako na kraju veljače prinos na dugoročne obveznice Hrvatske iznosio 4 posto, odnosno bio je za 53 bazna boda viši u odnosu na kraj siječnja.

Odvojeno, u Biltenu stoji i kako bi u prvom tromjesečju 2023. rast realnog BDP-a na godišnjoj razini mogao dosegnuti 2,3 posto, čime se smanjio rizik da se domaće gospodarstvo nalazi u fazi recesije.