Pitanje koje je uvijek neizbježno i za čijim odgovorom tragamo jest bi li se javna uprava digitalizirala da nema pritiska kojeg rade građani koji su navikli na digitalne usluge u poslovanju. Upravo zbog tog pritiska javna uprava u svijetu postupno uvodi usluge, no treba li to biti tako? Naime, pokazalo se da digitalizacija javnih usluga, od dozvola do dokumenata, najviše ide u prilog samoj javnoj upravi, odnosno vladama, potpuno transformirajući ulogu države prema građanima. Smanjenje korupcije, povećanje transparentnosti, smanjenje potreba za dokumentacijom i prostorom, internacionalizacija, ubrzavanje procesa, decentralizacija procesa – sve to dovodi do smanjenja birokratske države koja je oduvijek bila glavna prepreka pravilnom i željenom razvoju.

Digitalno ubrzanje u pandemiji

Premda procesi digitalizacije, digitalne transformacije i tehnološkog napretka nisu, pojavom virusa Covid-19 dogodila se znatna akceleracija u korištenju digitalnih platforma od strane korisnika. Prema studiji Reuters Institute Digital News Report, internet je posljednjih godina dominantan izvor informacija, a pametni mobilni uređaj postao je dominantan uređaj za pristupanje različitim informacijama – od zabavnih, preko korisnih, pa sve do poslovnih i obrazovnih.

Ne iznenađuje, stoga, da su i prethodna svjetska istraživanja koja se bave digitalizacijom dokazala da su ljudi za vrijeme pandemije komunicirali više nego ikad prije, a upravo zahvaljujući digitalnim platformama. Zabilježen je porast dopisivanja, korištenja društvenih mreža, razgovaranja putem klasičnih i videopoziva te snimanja glasovnih poruka. Dakle, iako smo imali fizičku barijeru, iskoristili smo vrijeme da našu komunikaciju razvijamo digitalno. Građani su danas naviknuti na brzi protok informacija i nemaju vremena za stajanje u dugačkim redovima, suhoparno ispisivanje dokumentacije i za ostale, svima nedrage, čari birokracije.

I dok smo s nestrpljenjem čekali da se digitalizacija u što većoj mjeri uvuče u sve pore društvene svakodnevnice, svijet je digitalno postao drugačije mjesto za vrijeme pandemije. Izazovi lockdowna i strah od nepoznatog doveli su do veće konzumacije medijskih sadržaja. Do sada teško izvedivi online poslovi preko noći su se počeli obavljati na daljinu. Obrazovanju, predavanjima, sastancima i konferencijama Zoom, Skype, Google, Microsoft i mnogi drugi postali su najbolji saveznici. Papirologija koja je do sada nužno zahtijevala fizičko rješavanje, dobila je svoje mjesto u bespućima interneta i postala rješiva u samo nekoliko klikova. Iako je prije pandemije izgledalo kao da standardnoj birokraciji u Hrvatskoj nema kraja, nepredvidiva situacija pandemije, a kasnije i potresa, pokazala je da bajke o digitalnoj i transparentnoj državi ipak nisu samo bajke.

Imamo digitalnu Hrvatsku?

Digitalizacija je bez sumnje zahvatila brojne sfere društva i poslovanja pa tako i javnu upravu. To svakako potvrđuju i prethodna istraživanja provedena na svjetskoj razini, ali i studija koju sam proveo vezano za situaciju u Hrvatskoj.

I dok je 2019. godine na platformi e-Građani zabilježeno ukupno 8,6 milijuna korisničkih prijava, u 2020., godini početka pandemije i razornih potresa u Zagrebu i Petrinji, brojka je skočila na ukupno 18,8 milijuna korisničkih prijava. Nagli skok korisnika dogodio se u trenutku kad je objavljen lockdown, a kretanje je bilo dozvoljeno isključivo uz Covid potvrde. Također, rast broja prijava detektiran je i za vrijeme parlamentarnih izbora jer su glasači putem opcije e-Birači mogli provjeriti ispravnost svojih dokumenata, potvrditi svoje pravo na izlazak na biračka mjesta i provjeriti lokaciju svog biračkog mjesta.

Porast korištenja usluga na platformi e-Građani vidljiv je i u podacima iz 2021. u kojoj je ostvareno čak 33,5 milijuna korisničkih prijava. Te godine održani su lokalni izbori te je započeo proces popisa stanovništva koji se prvi put u Republici Hrvatskoj mogao obaviti digitalnim putem, a građani Hrvatske su to s radošću prihvatili. U analiziranom periodu prepoznat je i porast usluga na platformi e-Građani. Za vrijeme 2019. godine građani su imali dostupno 95 usluga, u 2020. godini 112, a u 2021. godini ukupno 143 usluge.

Digitalizacija javne uprave u Hrvatskoj zaista pokazuje dobre rezultate, ali vrijeme će tek iznjedriti nova područja primjene. Svakako, vidljivo je da su građani željni digitalnih usluga i da ih objeručke prihvaćaju. Ili kako splitski reperi Žuvi i Krešo Bengalka kažu “iš’a sam na šaltere, al’ stalno su me vraćali, sada više ne moram jer sam e-Građanin.”

Nagle digitalne razvoje i dalje će uvjetovati izvanredne situacije poput pandemije virusa Covid-19 i potresa koji su nas zahvatili. Vidjeli smo benefite dosadašnjeg razvoja, no ono što bih svakako volio vidjeti u bliskoj budućnosti jest to da napravimo pravi kvantni skok prema potpuno digitaliziranoj ekonomiji, što je sada uistinu na dohvat ruke. Građani možemo biti putem mobitela, kao i u bilo kojem drugom aspektu našeg života. S obzirom na to da su dosadašnje brojke uistinu pokazale pozitivan iskorak u digitalizaciji javne uprave, vjerujem da su nam i e-Izbori negdje tu pred vratima.

Ostaje nam tek vidjeti i kako će javna uprava odgovoriti na zahtjeve Weba 3.0 i hoćemo li uskoro imati personalizirane virtualne šaltere koji će nam pružiti sve informacije i dokumentaciju u tren oka.