Posljednje zaduženje Vlade Crne Gore po kamatnoj stopi kumulativno većoj od 10 posto otvorilo je pitanje kada će se Crna Gora moći zadužiti. Ono što je sigurno je da će novca sve više nedostajati, zbog lošeg stanja javnih financija, zbog čega Crna Gora nema kredibilitet na međunarodnom tržištu, piše CdM.

Zbog izostanka reformi, agresivnog političkog zapošljavanja i populističkih mjera, Vladine projekcije su da će 2024. planirani dug biti 842 milijuna, a 2025. čak milijardu i 1,127 milijardi za pokrivanje nedostajućih sredstava.

Nema reformi

Ove godine, prema proračunu Crne Gore, nedostajat će još 500 milijuna. Dakle, ukupno preko 2,5 milijarde eura za ovu i sljedeće dvije godine. Usporedbe radi, Crna Gora se od osamostaljenja 2006. do 2020. godine, ne računajući tajni dug od 750 milijuna eura, ukupno zadužila za oko tri milijarde eura, i to za kapitalne projekte poput autoceste, kabla do Italije, izgradnje vrtići, škole, domovi zdravlja …

No, pod tim uvjetima Crna Gora će se moći zaduživati ​​vrlo kratko, realno do kraja ove fiskalne godine, jer dosadašnji način vođenja fiskalne politike karakterizira izostanak reformi i skupo zaduživanje za financiranje vladinih populističkih obećanja.

Osim lošeg stanja javnih financija u Crnoj Gori, zbog čega Crna Gora nema kredibilitet na međunarodnom tržištu, nema ni političku stabilnost, a svemu tome pridodaje se i situacija na međunarodnom tržištu. Situacija na tržištu otežat će mogućnosti i uvjete zaduživanja zemalja s visokim fiskalnim deficitom i javnim dugom, poput Crne Gore.

Predviđeni fiskalni deficit Crne Gore od šest posto BDP-a i javni dug od 76 posto BDP-a, uz slične srednjoročne projekcije, ukazuju na neodrživost javnih financija i visok rizik nemogućnosti financiranja tolikog deficita i vraćanja javnosti.

Srednjoročne fiskalne projekcije pokazuju da postojeća Vlada nije imala namjeru ulaziti u reforme i smanjivati ​​neproizvodnu potrošnju, već su njeni planovi bili povećati tekuću potrošnju do 2025. godine, uz fiskalni deficit od oko 400 milijuna kuna godišnje, što može biti samo financiran iz zaduživanja, pa Vlada do 2025. godine predviđa povećanje javnog duga na preko pet milijardi eura. Dokaz tome je nedavno zaduženje Crne Gore s efektivnom kamatnom stopom od gotovo 10 posto, što je više od prosječne kamatne stope po kojoj se zadužuju gospodarstvo i građani.

Skupo zaduživanje

Također, dok cijene obveznica na međunarodnom tržištu trenutno rastu, cijena crnogorskih obveznica je nepromijenjena i nalazi se na razini od oko 80 posto vrijednosti u odnosu na nominalnu vrijednost.

Otežane mogućnosti zaduživanja naše zemlje, te zaduživanje uz visoke kamate, dodatno će povećati rashode za kamate, koje je aktualna vlast u sljedećoj godini projicirala na čak 140 milijuna eura, gdje će iznositi i više, ako se nastavi trend rasta u potrošnja i skupo zaduživanje se nastavlja. Ovakvo stanje nije održivo ni kratkoročno, jer ako Vlada do kraja ove godine ne predloži paket mjera koje će smanjiti ogromnu potrošnju i deficit, može doći trenutak kada se Crna Gora neće moći zaduživati. na međunarodnom tržištu, što može dovesti u pitanje urednost podmirivanja obveza i zaštitu javnog interesa.