Krpelji su nametnici koji svojim ubodom na čovjeka mogu preniijeti određene zarazne bolesti kao što su lajmska bolest (LB), krpeljski meningoencefalitis, krimska-kongoanska hemoragijska groznica, erlihioza, babezioza, leptospiroza. Na sreću, nisu svi krpelji zaraženi mikroorganizmima koji su patogeni za čovjeka, piše B92.

Krpelji borave na šumovitim područjima i na neobrađenoj vegetaciji, ali i uz polja, u vrtovima, živim ogradama i na sličnim mjestima. Prisutni su od ranog proljeća do kasne jeseni, a najaktivniji su u svibnju i lipnju. Hrane se krvlju ljudi i mnogih životinja, a ako su zaraženi, prenose uzročnika zarazne bolesti vrijeme hranjenja.

Krpelj mora biti prisutan na koži bar 48 sati da bi došlo do sigurne inokulacije prouzrokovača. Krpelji se uglavnom nalaze na niskoj vegetaciji, do visine od jednog metra, a svojim usnim dijelom se zakače na životinje i ljude koji tuda prolaze. Sišu krv dva do sedam dana prije nego što ponovo padnu na vegetaciju. Rizik od infekcije je veći što je boravak krpelja na tijelu duži. Ubod insekta je bezbolan, a mjesto uboda ne boli i ne svrbi.

meningoencefalitis

Evo kako treba prevenirati zarazu krpeljom

Babezioza, određena vrsta babezije, za koju je glavni uzročnik crni krpelj, izaziva razne bolesti, od asimptomatskih do ozbiljnih. Babeziozna infekcija može biti blaga, ali i smrtonosna. Simptomi koji znaju potrajati nekoliko tjedana uglavnom se pojave jedan do četiri tjedna nakon ugriza.

Najčešći simptomi su:

• temperatura,
• groznica,
• preznojavanje,
• nesvjestica,
• bol u mišićima.

Može doći i do uvećane jetre ili hemolitične anemije – poremećaja koji izaziva destrukciju crvenih krvnih zrnca. Znanstvenik sa Sveučilišta Yale dr Goudarz Molai navodi da su jedan od faktora odgovornih za povećan broja oboljenja – klimatske promjene, odnosno kraće zime.

“Zbog promjene klime mijenja se okolina i priroda, krpelji se razmnožavaju u toplim uvjetima, te se i ugriz povećavaju”, navodi Goudarz.

Profesor ističe kako svi moramo biti informirani o područjima koja obiluju ovim insektima, a to su uglavnom mjesta s visokom travom i mnogo drveća, te ih moramo po svaku cijenu pokušati izbjeći ili nositi garderobu dugih rukava i nogavica, radi prevencije.

Nakon boravka u prirodi neophodna je provjera tijela, a ako ste vlasnik ljubimca, poželjno je da usprkos prevenciji koja se koristi u vidu ogrlica i tretmana protiv buha i krpelja, ipak provjerite dlaku nakon šetnje.

bez panike

Ovo je najsigurniji način vađenja krpelja iz kože

Ako vas ugrize krpelj, poduzmite sljedeće mjere.

•  Koristite pincetu uspravno kako biste ga u potpunosti izvadili iz kože. Ne zaokrećite je i ne trzajte, napravite sve iz jednog pokreta.
• Nakon otklanjanja krpelja, ubacite ga u WC-školjku i pustite vodu.
• Mjesto ugriza očistite sapunom, vodom i alkoholom.
• Ako želite odnijeti ga na testiranje u laboratorij, stavite ga u zapečaćenu plastiku.