Srbija nastavlja održavati pozitivan količinski rast u maloprodaji, a promatrano po svim kategorijama prehrambenih proizvoda najveći skok cijena zabilježen je kod svježeg mlijeka, sa 59 posto u četvrtom kvartalu 2022. godine. Udjel robnih marki (PL) u Srbiji iznosi 12 posto i bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu.

Kompanija Nielsen IQ usporedila je performanse tri tržišta u regiji Adriatica – Srbije, Hrvatske i Slovenije – u okviru trgovine prehrambenim proizvodima i promatrala navike potrošača. Istraživanje je pokazalo da je glavni faktor koji doprinosi porastu potrošnje u ove tri zemlje nastavak rata u Ukrajini i priljev stanovništva, prenosi portal Biznis.rs

Promijenjene navike
Potrošači u regiji su reagirali na globalna dešavanja povećanom potrošnjom privatnih robnih marki i rastom kupovine u diskontima. Srpski potrošači se ne odriču svojih navika u potrošnji i sve više se okreću diskontima koji su u četvrtom kvartalu prošle godine zabilježili rast od 45 posto. Privatne robne marke su u Hrvatskoj rasle 20 posto, a kompletna FMCG industrija 12 posto tijekom 2022. godine.

“Potrošači u našoj regiji su se u velikoj mjeri orijentirali na očuvanje svojih navika kada je riječ o kupovini hrane i ukupnoj potrošnji u kućanstvu, pri čemu su privatne robne marke i diskonti u centru pažnje njihovog budžeta i rješavanja inflatornog pritiska. PL i diskonti sada privlače šire segmente kupaca koji uključuju demografske grupe sa većom potrošačkom moći”, navodi Miroslav Tasić, NIQ Adriatics Market lider.

Unatoč inflaciji i rastu cijena u Srbiji je tijekom 2022. godine zabilježen rast prodaje robe široke potrošnje, a u usporedbi sa drugim tržištima u regiji čini se da stanovništvo djeluje nešto optimističnije. Samo u posljednjem kvartalu prošle godine ukupna prodaja robe široke potrošnje u Srbiji narasla je za 23,5 posto u vrijednosti i 1,6 posto u količini, pokazuje istraživanje kompanije Nielsen IQ.

Što se tiče hrane, tijekom posljednja tri mjeseca 2022. najveća vrijednost prodaje zabilježena je kod piva, gotovih mesnih proizvoda, gaziranih bezalkoholnih pića, mljevene kave i keksa. Ove kategorije su bile vodeće i tijekom cijele prošle godine, a među njima je najveći skok cijena od 36 posto bio kod keksa. Kod neprehrambenih kategorija najveću vrijednost prodaje imali su toalet papir, deterdženti za rublje, pelene za bebe, omekšivači i mirisi.

Istraživanje Nielsena IQ pokazalo je i da su hipermarketi u Srbiji zabilježili pad od 5,6 posto na godišnjoj razini, što je rezultat toga da se njihov njihov broj smanjio. Svi ostali kanali prodaje bilježe rast vrijednosti, a najviše diskonti, koji su u četvrtom kvartalu u odnosu na prethodnu godinu rasli za 45 posto, iza kojih su kiosci sa rastom od 39 posto.

Hipermarketi padaju
Udjel privatnih robnih marki u Srbiji, pokazalo je istraživanje, iznosi 12 posto i povećan je za 1,2 posto u odnosu na godinu dana ranije. To pokazuje orijentaciju potrošača prema diskontima, ali i opće zadovoljstvo kvalitetom privatnih brendova.

“Specifičnost Adriatic regije u robi široke potrošnje (FMCG) su održanje količinske prodaje na istoj razini kao u 2021, pri čemu Slovenija ima minimalni pad, dok Srbija čak bilježi i rast od 1,7 posto. Rast količinske potrošnje u Srbiji je poseban i zbog činjenice da ona bilježi najveću inflaciju u regiji u robi široke potrošnje”, kaže Miroslav Tasić, NIQ Adriatics Market lider.

Dok Srbija bilježi najveću stopu rasta kanala diskontera u istočnoj Evropi, Slovenija ima najveći udio ovog kanala u ukupnoj prodaji u Istočnoj Evropi, a privatna robna marka u Hrvatskoj raste znatno većom stopom od brendiranih proizvoda.