Uz neznatnu korekciju prve procjene godišnje inflacije i potvrdu “flash” izračuna mjesečnog rasta potrošačkih cijena u veljači, Državni zavod za statistiku zapečatio je tjedan koji je na dvjema ključnim adresama na domaćem terenu i u eurozoni – u Banskim dvorima i sjedištu ECB-a, bio u znaku poruke da fokus ostaje na inflaciji.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju prošli su mjesec u prosjeku porasle za 0,2 posto, a u usporedbi s lanjskom veljačom konačni podaci DZS-a pokazali su rast po stopi 12 posto ili desetinku boda više nego po preliminarnoj procjeni. To je treći uzastopni mjesec usporavanja godišnje inflacije.

Kako je lani rast cijena eksplodirao u ožujku (2,1 posto na mjesečnoj razini) odražavajući šokove izazvane početkom ruske agresije na Ukrajinu, prvi podaci o inflaciji za ožujak zacijelo će već zbog baznog učinka značiti i osjetnije usporavanje godišnje inflacije. Usto, na tom tragu je potkraj prošlog tjedna bilo i raspoloženje na robnim burzama.

Pod utjecajem pada nekoliko regionalnih američkih banaka te krize švicarskoga Credit Suissea, cijene raznih sirovina našle su se u “crvenom” (ne vrijedi npr. za zlato i još neke plemenite metale).

Dan prije DZS-ovih podataka o inflaciji, pak, obznanjene su nove odluke koje je kao odgovor na visoku inflaciju donijela s jedne strane hrvatska Vlada, a s druge Europska središnja banka. Tim Andreja Plenkovića usvojio je peti po redu paket mjera za zaštitu od inflacije čiju težinu su u Vladi procijenili na 1,7 milijardi eura, dok je Upravno vijeće ESB-a potvrdilo ranije najavljen još jedan korak povećanja referentnih kamatnih stopa za 0,5 postotnih bodova.

Oko Vladina paketa mjera nije bilo naznaka osobitog stresa. Tu snagu svakako nemaju dežurne kritike iz redova opozicije. A koliko god se upravo u kontekstu borbe protiv inflacije iz Europske komisije i ECB-a upozorava na privremeni karakter fiskalnih paketa pomoći građanima i gospodarstv,u te na potrebu da oni budu više ciljani, većina vlada u EU ih obilato koristi i to se zasad mahom smatra opravdanim.

Neki ekonomisti danas će reći kako i najnoviji terminski planovi vezani uz ukidanje suspenzije fiskalnih pravila, koji su već prolongirani, a u međuvremenu i ponešto modificirani, nisu “u kamen uklesani”.

U svakom slučaju, za Upravno vijeće ESB-a uoči prošlotjednog sastanka nije manjkalo stresa budući da su se neposredno prije “uvezali” posrtaji američke Silicon Valley i Signature banke, a potom i sistemski značajne, druge po veličini švicarske banke Credit Suisse. Oni su samo podsjetili na to da je borba protiv inflacije žongliranje s podosta loptica koje lako kliznu.

Hitna pomoć koja se u međuvremenu prema tim bankama odigrala s obje strane Atlantica malo je primirila tržišta. Ali usporedno s tim počela su upozorenja kako je SVB pao ponajprije kao posljedica rasta kamatnih stopa i pada cijena državnih obveznica. SVB im se prekomjerno izložio još u vrijeme veoma niskih prinosa, a s njihovim rastom i povlačenjem velikih deponenata (a upravo tzv. neosigurani u njoj drže velik dio ukupnih) nerealizirani gubici pretvorili su se u stvarne.

Najvišu stopu inflacije među članicama EU27 ima Mađarska – 25,8 posto/SHUTTERSTOCK

Nepoželjan signal
Sada se pak s raznih strana čuju propitivanja o toj vrsti izloženosti financijskog sektora, a zlobnici spominju i nakrcane bilance samih središnjih banaka sugerirajući da bi krize nekoliko banaka mogle usporiti ili zamrznuti i planove kontrakcije bilanci centralnih banaka koji su inače dio monetarnog arsenala u nastojanju da se inflacija uspori prema srednjoročno ciljanim razinama, u slučaju ESB-a oko dva posto. Strani analitičari uglavnom smatraju opravdanim potez ESB-a u vezi s kamatnim stopama.

Proglašenje “timeouta” zapravo bi bilo signal nepovjerenja tržištu koje nervozno procjenjuje rizik zaraze američkih i švicarskih bankovnih problema, ističu ekonomisti ING-a. Sve to je stvorilo potpuno novi niz komunikacijskih problema za predsjednicu Christine Lagarde i njezine kolege.

Analitičari te nizozemske grupacije primjećuju da je Legarde i priznala da je povećana neizvjesnost povezana s nestabilnošću financijskog tržišta bila ijedan od razloga što se odustalo od davanja bilo kakvog traga budućih smjernica u kontekstu pristupa koji u potpunosti ovisi o pristižućim podacima odnosno ekonomskim pokazateljima.

To je iščitano tako da ESB sada ovisi i o tim podacima, ali i o financijskoj stabilnosti. Vodstvo ESB-a poručilo je da nema kompromisa između stabilnosti cijena i financijske stabilnosti.

No, u analizi izrečenih poruka ING napominje kako bi se moglo reći da je to upravo ono čemu sada svjedočimo, podsjećajući koliko se narativ ECB-a i Fed-a promijenio u samo tjedan dana, kao i da je nekoliko članova Upravnog vijeća u četvrtak navodno bilo sklono zadržavanju postojećih kamatnih stopa.

Kako bilo, u osnovnom scenariju mnogi ekonomisti u narednom razdoblju predviđaju još dva ESB-ova povećanja kamatnjaka po 25 baznih bodova.

Prednjači Baltik
Inače, usporavanje godišnje stope inflacije potvrđeno je u petak i za eurozonu u cjelini. Prema Eurostatu, nakon siječanjskih 8,6 posto na godišnjoj razini za veljaču je iznosila 8,5 posto. Istodobno, na mjesečnoj razini potrošačke cijene u prosjeku su u članicama euro područja porasle za 0,8 posto.

U Hrvatskoj je u odnosu na siječanj zabilježen manji porast, no time je godišnja stopa (mjereno harmoniziranim indeksom, HICP) i dalje za 3,2 postotna boda viša od prosjeka eurozone. Najvišu stopu među članicama EU27 ima Mađarska, 25,8 posto, a među državama euro područja inflacijom prednjače tri baltičke zemlje; od Latvije s 20,1 posto do Estonije i Litve s 17,8 odnosno 17,2 posto.