Europska središnja banka (ECB) na prošlotjednom je sastanku podignula bazične kamatne stope za 50 baznih bodova usprkos volatilnostima koje su se pojavile na tržištu u danima koji su prethodili sastanku.

Podsjećam, bankrot američke Silicon Valley Bank, a potom i poteškoće u kojima se našao Credit Suisse kao jedna od trideset sistemski važnih svjetskih banaka, potaknule su zabrinutosti oko učinka povećanja kamatnih stopa na bankovni sektor sa obje strane Atlantika.

Predsjednica ECB-a Lagarde pritom je napomenula na tiskovnoj konferenciji da je odluka o podizanju kamatnjaka dobila široku podršku Upravnog vijeća centralne banke, pri čemu je samo nekoliko članova imalo mišljenje kako je potrebno pričekati dodatne informacije prije donošenja daljnjih odluka.

Ublažavanje retorike
Značajnije od već uvelike očekivanog podizanja kamatnjaka jest retorika središnje banke o intenzitetu i učestalosti eventualnog daljnjeg podizanja kamatnjaka, kao i nove makroekonomske projekcije. ECB je pritom ublažila svoju retoriku vezano uz smjernice oko očekivane buduće razine kamatnjaka.

Naime, dosadašnja namjera značajnog povećanja kamatnih stopa stabilnim tempom je izostavljena iz izjave središnje banke, a uklonjena je i izjava koja signalizira kako kamatne stope moraju ostati na restriktivnim razinama kako bi se inflacija vratila na ciljanu razinu od 2 posto.

Umjesto toga, ECB je usvojila pristup u kojem donošenje budućih odluka o razinama kamatnjaka, a uostalom i o drugim instrumentima monetarne politike, u potpunosti ovisi o nadolazećim objavama ekonomskih indikatora.

Preciznije, buduće odluke središnje banke ovisiti će dominantno o inflatornim izgledima, dinamici kretanja temeljne inflacije te brzini i intenzitetu prijenosa monetarne politike na realni sektor.

Vezano uz ranije spomenute turbulencije u bankarskom sektoru, Upravno vijeće ECB-a je istaknulo kako pomno prati trenutačne tržišne napetosti, kao i da tenzije na financijskom tržištu očekivano podrazumijevaju rizike za gospodarske izglede. Potpredsjednik ECB-a De Guindos pritom je istaknuo tijekom tiskovne konferencije da bankarski sektor eurozone izgleda otporno, s jakim omjerima kapitala, visokim rezervama likvidnosti i ograničenom izloženošću kako prema američkom SVB-u tako i prema Credit Suisseu.

Upravno vijeće ECB-a pritom je izrazilo svoju predanost očuvanju financijske stabilnosti pri čemu je predsjednica Lagarde naznačila kako na raspolaganju imaju modificiranje postojećih, ali i uvođenje eventualnih novih mjera monetarne politike ukoliko to bude potrebno.

ECB je na ovom sastanku objavila i nove makroekonomske prognoze za europodručje. Pritom prilikom analiziranja u obzir je potrebno uzeti kako je datum presjeka kod izrade projekcija bio dva tjedna prije sastanka ECB-a što znači da najnovija tržišna previranja nisu uzeta u obzir.

Unatoč tome, ove prognoze otkrivaju određene zanimljive promjene u odnosu na prethodno objavljene projekcije u prosincu prošle godine. ECB tako očekuje da će se ukupna i temeljna inflacije u eurozoni značajno smanjiti sa sadašnjih razina tijekom sljedećih godina.

Tako će se očekuje kako će ukupna inflacija pasti na 2,1 posto godišnje u 2025. dok će se temeljna inflacija spustiti na 2,2 posto – obje prema razini od ciljanih 2 posto. U odnosu na projekcije objavljene u prosincu, ECB je revidirala inflatorna očekivanja naniže za sve tri godine. Umjesto tada očekivane inflacije od 6,3 posto u tekućoj godini, ECB sada očekuje inflaciju od 5,3 posto godišnje.

Brzo djelovanje
Što se tiče rasta, nove projekcije za 2023. su nešto optimističnije od onih usvojenih prije tri mjeseca, reflektirajući tako iznad očekivano dobre ekonomske rezultate eurozone u proteklim mjesecima, kao i poboljšanje ekonomskog sentimenta prilikom posljednjih objava indikatora. Očekivana projekcija rasta za tekuću godinu revidirana je naviše sa 0,5 posto na 1,0 posto.

Dok se u 2024. i 2025. očekuje jačanje ekonomskog rasta prema 1,6 posto u obje godine, važno je istaknuti kako takve projekcije predstavljaju blagu silaznu reviziju u odnosu na očekivanja rasta objavljena u prosincu, uz objašnjenje zaoštravanja monetarne politike kao ključnog razloga za reviziju nakon 2023.

Unatoč silaznim revizijama inflatornih očekivanja, predsjednica Lagarde istaknula je kako su temeljni cjenovni pritisci i dalje snažni te da postoji još prostora za djelovanje na kamatne stope ukoliko se takve razine cjenovnih pritisaka pokažu dugotrajnima.

Lagarde je i sama naglasila važnost činjenice da su makroekonomske projekcije centralne banke dovršene prije početka nedavnih tržišnih napetosti te da će nadolazeći financijski podaci biti važni za procjenu inflatornih očekivanja. Nadalje, navedeno je kako se stroža monetarna politika počela prenositi na realnu ekonomiju kroz zaoštravanje kreditnih uvjeta te da kanali monetarne transmisije djeluju prilično brzo.

Protekli tjedni potvrdili su neizbježno. Najagresivnije zaoštravanje monetarne politike od početka eurozone 1999. godine već donosi a donositi će i u narednom periodu određene negativne učinke. Iako su inflatorni pritisci uspješno smanjeni sa vrhunca koji su dosegnuli u prošloj godini, ne smijemo zaboraviti kako se i dalje nalaze na visokim jednoznamenkastim razinama te da će sljedeći koraci u borbi protiv inflacije biti puno teži od dosadašnjih.

Sada kada su kamatne stope već u restriktivnom području, svako dodatno povećanje istih sa sobom donosi i rizik stvaranja neželjenih negativnih učinaka na realnu ekonomiju sa potencijalom stvaranja recesijskih pritisaka. Kakvi će u konačnici biti rezultati svega navedenog?

ECB je na ovom sastanku jasno pokušala prenijeti poruku kako još uvijek nije završila sa ciklusom podizanja kamatnih stopa te kako još uvijek ima puno toga za pokriti. Ipak, takvo viđenje se odnosi na trenutačni bazni ekonomski scenarij koji je u jednom dijelu već zastario uslijed najnovijih poteškoća u bankarskom sektoru.

Iako poteškoće s kojima su se suočile ranije spomenute banke nisu izravno vezane uz zaoštravanje monetarne politike, stavile su u fokus problematiku s kojom se banke suočavaju uslijed rasta kamatnih stopa. Dodatno, u takvim okolnostima cijeli bankarski sektor se našao pod povećalom javnosti te je izgledno očekivati kako će u takvim okolnostima biti suzdržaniji prema preuzimanju novih rizika koji bi dodatno naštetili kvaliteti njihove bilance.

Eventualna veća suzdržanost banaka prema odobravanju novih kredita, odnosno zaoštravanje kreditnih uvjeta implicirali bi niže stope ekonomskog rasta i potencijalno niže stope inflatornih pritisaka u narednom periodu, a samim time i smanjili potrebu za daljnjim zaoštravanjem monetarne politike.

Važan faktor
U nedostatku snažnijih informacija o razvoju situacije u bankarskom sektoru, pri čemu će percepcija javnosti biti važan faktor u potencijalnom širenju strahova koji bi uzrokovali nove bank runove, ECB se s pravom za sada suzdržala od predstavljanja bilo kakvih snažnijih signala o nadolazećim kretanjima monetarne politike, te naglasila ovisnost o podacima.

Uzevši sve navedeno u obzir, čini se kako Upravno vijeće ECB-a će još neko vrijeme ostati u stanju zaoštravanja monetarne politike, barem dok objave ekonomskih indikatora ne ukažu na zahtjev za zaokretom politike.

U konačnici, rizik od daljnjih poremećaja u bankarskom sektoru se za sada čini ograničenim budući da je bankarski sustav eurozone dobro kapitaliziran s visokim razinama likvidnosti. Nadalje, iznad očekivano dobri ekonomski podaci ostavljaju ECB-u više manevarskog prostora, ali i impliciraju da će inflacija ostati na visokim razinama i u narednim mjesecima.

U takvim okolnostima izgledno je daljnje podizanje kamatnih stopa na sastancima koji će se održati u svibnju i lipnju, ali po nešto umjerenijem tempu od 25 baznih bodova u odnosu na dosadašnjih 50.