Iako je i ranije bilo poznato da Hrvatska ima sasvim solidnu i disperziranu energetsku infrastrukturu, energetska kriza uzrokovana ratom u Ukrajini našu je zemlju promovirala u stratešku točku opskrbe dobrog dijela jugoistočne i središnje Europe naftom i plinom.

Odmak od ruske nafte i odnedavno, ruskog dizela, od kraja prošle godine drugačije je promiješao geopolitičke karte i natjerao je kompanije da rade na diverzifikaciji dobavnih pravaca i nabave sirovina.

Tu dodatno raste važnost Jadranskog naftovoda (Janaf) koji transportira naftu iz luke Omišalj na Krku do Siska, a onda se naftovod račva prema Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj na jednoj trasi, te prema Srbiji na drugoj.

Veselica: Potrebe EU
Ukupni kapacitet naftovoda je tehničkih 24 milijuna tona godišnje, no nikad do sada za 40 godina postojanja nije bio popunjen više od pola toga. Stoga upravo Janaf postaje strateška točka uslijed očekivanog prekida dopreme ruske nafte naftovodom Družba za rafinerije u Slovačkoj, Češkoj te Mađarskoj.

Da su u Janafu spremni ispuniti svoju ulogu, u europskim okvirima, potvrdili su vodeći ljudi te tvrtke proteklog tjedna na 6. međunarodnoj energetsko-naftnoj konferenciji “RePower EU – Aktualni izazovi europske energetske sigurnosti” u Zagrebu. Štoviše, kao odgovor na energetsku krizu moguće je da će se Janaf upustiti i u novi veliki investicijski ciklus.

Kako je pojasnio Vladislav Veselica, član Uprave Janafa, Europska unija mogla bi trebati još pola milijuna kubika skladišnih kapaciteta i moguće je da će biti raspoložena i uložiti u to, no ranije je za jedan spremnik od 20.000 kubika trebalo godinu dana da se izgradi, a sad je pitanje koliko bi to trajalo i koliko bi koštalo, upozorio je Veselica.

Uz 24 milijuna tona transportnog kapaciteta, Janaf ima i 2,1 milijuna tona skladišnih kapaciteta za sirovu naftu i 243.000 kubika za naftne derivate. Svi skladišni kapaciteti rasprodani su do kraja desetljeća.

Tvrtka je omogućila partnerima ulaz nafte različitih parametara, a trenutno slobodnih 11 milijuna tona transportnih kapaciteta može se povećati do 25% ubrizgavanjem polimera koji smanjuju trenje pa bi se moglo govoriti i do 15 milijuna tona godišnjeg transportnog kapaciteta za potrebe MOL-a, NIS-a, Slovnafta i drugih.

I do 200 milijuna eura
“Janaf očekuje rast transporta i skladištenja i spremni su se upustiti u investicije bude li za to tržišnog interesa”, rekao je Veselica.

Iako u Janafu za sada razmišljalju prvenstveno o povećanju svojih skladišnih kapaciteta, ova bi tvrtka, prvenstveno ako bude interesa Europske unije za financiranje ili barem sufinanciranje toga, mogla ići i u povećanje svojih transportnih kapaciteta polaganjem dodatne usporedne cijevi na postojećoj trasi.

Procjenjuje se da se radi o investiciji od 150-200 milijuna eura koja bi se mogla realizirati u relativno kratkom roku.