Upotreba novih tehnologija u turizmu je uvijek bila živo područje. Nešto što smo prije shvaćali kao luksuz u turizmu, poput klima uređaja, danas je standardna oprema u hotelima.

Tako i danas tehnologiju možemo gledati kao nešto što će budući putnici, ali i svi drugi subjekti, itekako koristiti. Umjetna inteligencija ponovno doživljava procvat jer je kao tema komunikacijski par godina bila u drugom planu naspram razvoja blockchaina. Ipak, opravdanom popularnošću ChatGPT-ja, robota za razgovor, umjetna inteligencija ponovno je u centru rasprava.

Volim podsjetiti kako je tehnologija potpuno promijenila iskustvo putovanja i odmora zadnjih godina: rezervacije aviona i hotela su skoro u sferi gejminga i trguje se njima kao na burzi. Čekaju se i prate padovi cijena karata, hotela i ostalih turističkih atrakcija. Osim toga, kompanije su atomizirale svoje usluge da ih mogu dodatno naplaćivati.

Njih je pratila i promjena u načinima plaćanja koje možemo gledati kroz kartično poslovanje, ali i promatrati kroz povećanu tokenizaciju koju prati popularizacija kriptovaluta kod mlađe publike.

To se posebno odvija u smislu nadolazećih meta, multi i hyper svjetova koji sigurno dolaze i kojima će mlađa publika u konačnici biti domoroci.

Nema turizma bez digitalizacije
Oni koji prate moje pisanje o upotrebi tehnologija u turizmu znaju koliko ističem i ulogu mobitela koji su od 2018. godine zavladali medijskim prostorom. Tako su nam mobiteli omogućili puno bolju kontrolu našeg komunikacijskog puta – od planiranja putovanja, dodatnih informacija na putovanju i destinaciji, pa sve do društvenih sadržaja koji mnogi korisnici vide kao priliku u kojoj dijele vlastita iskustva s drugima.

No, osim toga, nalazimo se u stalnom kontaktu s našim najbližima, romantičnim partnerima, ali i poslom. Stvarnost korone je upravo zbog takve mobilnosti dovela i do trendova poput digitalnih nomada koji zbog razvoja tehnologije kombiniraju putovanje i rad na daljinu.

Podaci s društvenih medija su nam dostupni odmah tako da možemo pratiti i hvalospjeve i kritike (a to je posebno važno kod kritika) u realnom vremenu, ali i informacije i preporuke restorana, upute kako doći do plaže i ostale ključne informacije.

Ovdje posebno želim istaknuti i virtualnu stvarnost koja ima potencijal dati nam informacije o destinaciji prije nego što uopće dođemo tamo. Takva digitalna mogućnost nam može ispričati priču o mjestu i svemu onome što nam je kao turistima potrebno za odabir destinacije putovanja. Turisti imaju mogućnost unaprijed se upoznati s destinacijom, ljudima koji su je već posjetili, lokalnim stanovništvom i slično.

Hotelima i restoranima je posao postao izazovniji jer je sve više individualiziran i personaliziran. Odnosno, kako kaže stručna literatura, posao je postao uberiziran jer gost traži pažnju, stalno je u kontaktu i traži dodatne informacije, a to je upravo ono što roboti za razgovor mogu omogućiti. Shodno tome, svakako možemo očekivati intenzivnije korištenje chat botova u turizmu. To je svakako u redu jer su ih ljudi već naučili koristiti i u drugim industrijama, primjerice u bankarstvu ili online kupnji.

Jedan dio korištenja umjetne inteligencije teško razumijemo. Umjetna inteligencija temelji se na kontinuiranom učenju, a osim toga, sve su im dostupnije baze podataka koje su danas toliko velike da će nam uskoro trebati novi pojam u definiranju. Big Data pojam, koji se sada koristi, više neće moći opisati količine podataka koje korisnici stvaraju.

Izazov koji je pred nama temelji se na znanju korištenja tih podatka da bi prilagodili jelovnik ili cijenu hotela, kalkulaciju radnih vremena, potrebu za radnom snagom, usluge na destinaciji i slično.

Ovdje svakako možemo uzeti i samo primjer vremenske prognoze. Iako se nama na našim mobitelima čini da se podaci poput temperature nisu toliko komplicirani, veliki broj meteoroloških stanica i satelita prikuplja enorman broj podataka od kojih AI može puno toga naučiti da bi naše iskustvo destinacije bilo još i bolje, odnosno da smo informiraniji u području koje nas zanima.

Kao što smo mogli vidjeti u mnogim hotelima, pomalo nestaje i standardni oblik recepcije koju smo do sada poznavali. Naime, prijave su danas sve više automatizirane, posebno zbog toga što velik broj podataka damo i prije dolaska na destinaciju, a sada ih (konačno) netko pamti.

Hrvatska kao lider u inovaciji
Na isti način kako se ljudi upoznaju sa Siri i Alexom možemo očekivati da će dosadašnji eksperimenti s pametnim sobama omogućiti glasovno upravljanje sobama, ali i dodati još više, prethodno spomenute, individualizacije i personalizacije u vaše putovanje.

Kao što stalno ističem, mislim da Hrvatska svakako treba biti lider u ovom sektoru jer je inovativnost jedna od karakteristika koje krasi građane Hrvatske, pogotovo s većom internacionalizacijom radne snage u sektoru kroz koju očekujemo i kompetitivniju radnu snagu.

Naša se država oduvijek mogla pohvaliti vrsnim inovatorima, od Tesle, Penkale, Vrančića i mnogih drugih kroz povijest, do današnjih vrhunskih startup inovatora. Također, treba imati na umu kako Hrvatska zajedno s Europom svim snagama gradi startup mrežu koja bi uz financiranje iz turističkog sektora uistinu mogla dati dobra globalna rješenja, a već imamo primjere hrvatskih sofver kuća koje globalno uspješno posluju.

Nemojte napraviti grešku i smatrati kako je riječ o prolaznim trendovima jer nije – svijet se promijenio i dalje se mijenja, a turizam je u sred oluje – u pozitivnom smislu.

* Autor članka je izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu