Nakon političkog manevra kojim je u Francuskoj mirovinska reforma progurana bez glasanja u skupštini, diljem zemlje izbili su prosvjedi. Na ulice niza gradova, od Pariza, Nantesa do Marseillesa, nezadovoljni građani su izašli izraziti svoje nezadovoljstvo za produljenje radnog vijeka, a predsjednik Emmanuel Macron suočen je s najvećim izazovom svojoj vlasti od prosvjeda Žutih prsluka 2018.
U Parizu i nekim drugim gradovima zapaljeni su automobili i gomile smeća koje su se danima ranije skupljale zbog štrajka komunalnih radnika, no većina prosvjeda uglavnom je bila mirna.
Sindikati, koji su organizirali nekoliko rundi cjelodnevnih nacionalnih štrajkova, pozvali su radnike da podrže prosvjed u što većem broju. U petak je nakratko bila blokirana pariška obilaznica, prsten poznatiji kao Périph.
Povici i Marseljeza
Uz glasne povike neodobravanja i intoniranje Marseljeze, premijerka Elisabeth Borne u četvrtak se pozvala na famozni članak 49.3 Ustava kojim omogućuje izbjegavanje glasovanja u parlamentu. Bilo je to priznanje njezinog neuspjeha razgovora sa sindikatima i osiguranja političke podrške konzervativne stranke Les Républicains, ali i njezine vlastite oslabljene pozicije.
”Dogodilo se nešto ključno, a to je da su se odmah dogodile spontane mobilizacije u cijeloj zemlji”, rekao je vođa krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon. Francuski predsjednik mirovinskom reformom podiže dob za umirovljenje u zemlji sa 62 na 64 godine. Vlada objašnjava da je to ključno da ne bi došlo do kolapsa sustava u zemlji sa sve starijom populacijom, no sindikati i većina građana s time se ne slažu.
Dob za umirovljenje u Francuskoj među najnižima je unutar zemalja OECD-a. Anketa tvrtke Toluna Harris Interactive za radio RTL pokazala je da se više od osam od deset ljudi protivi odluci Vlade da preskoči glasanje u skupštini, a francuski mediji opširno diskutiraju može li članak 49.3 biti garancija demokracije.
Guranje reforme bez glasanja “je poricanje demokracije…potpuno poricanje onoga što se već tjednima događa na ulicama. To je jednostavno neizdrživo”, rekla je 52-godišnja psihologinja Nathalie Alquier u Parizu Reutersu.
Vodeći sindikati najavili su da će nastaviti mobilizaciju ne bi li pokušali izvojevati uzmicanje Vlade. Spontani prosvjedi izbili su u nizu gradova, policija je zapriječila pristup pojedinim institucijama, a novi su planirani tijekom vikenda. U četvrtak bi se trebao održati prosvjed u cijeloj zemlji.
Eskalacija bijesa
Reuters podsjeća da su dosadašnji krugovi prosvjeda protiv mirovinske reforme, koji su se održavali svakog tjedna od siječnja, bili mirni, no u noći s četvrtka na petak bijes je eskalirao podsjetivši na prosvjede Žutih prsluka krajem 2018. zbog visokih cijena goriva. Ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin rekao je da je policija uhitila oko 310 ljudi i obećao je da će se obračunati s izazivačima nemira.
Iz redova oporbenih zastupnika najavljeno je da će parlamentu biti podneseni prijedlozi za glasovanje o povjerenju. Male su šanse da to prođe osim u slučaju da se formira savez zastupnika širokog političkog spektra, od krajnje ljevice do krajnje desnice. Čelnici konzervativne stranke Les Républicains već su odbacili takav savez. Glasanje u parlamentu vjerojatno bi se trebalo održati u ponedjeljak.
Macron će rapidno htjeti skrenuti pozornost na druge teme. Dužnosnici Vlade pripremaju veći broj socijalno usmjerenih reformi, a izvjesno je da bi se mogao zahvaliti premijerki Borne koja je (neuspješno) predvodila raspravu o reformi, no oba poteza teško da će suzbiti bijes na ulicama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu