Novi, četvrti paket Vladinih mjera za ublažavanje inflatornih učinaka i rasta cijena energenata procijenjen je na 1,7 milijardi eura, a detalje koje je premijer Andrej Plenković predstavio koalicijskim i socijalnim partnerima u tančine će javnosti prezentirati danas.

Okviri koje je dao ukazuju u pravilu na nastavak dosadašnjih mjera, kad je riječ o cijenama struje, plina i goriva, kao i pomoći socijalno ugroženima i umirovljenicima s mirovinom manjom od 610 eura, te onima koji su pogođeni potresom.

Novina će biti uvođenje jednokratne potpore onima koji primaju dječji doplatak, a potpore slijedi i ribarima i nizu djelatnosti u poljoprivrednom sektoru. Zasad još nema detalja oko nastavka zamrzavanja cijena odabranim prehrambenim artiklima, osim što je Plenković ostavio otvorenom mogućnost da bi se njihov broj mogao smanjiti. ”O tomu se radi analiza i bit će nekih modifikacija”, kazao je Plenković.

Podmetnuo leđa
Najveća vijest koja je pratila ovaj uvod u objavu novog paketa mjera pomoći vezana je, pak, uz HEP, koji je u protekloj i ovoj godini preuzeo na sebe najveći dio financijskog tereta vladinih mjera ograničavanja cijena električne i toplinske energije, te plina za kućanstva i gospodarstvo.

Iako je bilo glasina kako je HEP od Vlade tražio da mu omogući podizanje cijena s 1. ožujkom ili mu se nadoknadi na drugi način gubitke, Plenković je jučer najavio da će se HEP-u pomoći, i to dokapitalizacijom. HEP je kompanija u vlasništvu države koja može izdržati teret koji je prebačen na njega, no normalno je, kaže Plenković, da Vlada gleda način kako mu to nadoknaditi.

O detaljima ovog pothvata nije želio govoriti, no, odgovarajući na novinarske upite jasno je dao do znanja da u dokapitalizaciji neće sudjelovati nitko drugi osim države.

”Vlasnička struktura neće se mijenjati! HEP će ostati u vlasništvu države jer je važan sustav”, bio je jasan Plenković. Ta iznesena poruka važna je zna li se da je već više puta potezano pitanje ulaska privatnog kapitala u HEP, a i sada se u kuloarima mogu čuti slične teze.

I iz sindikalnih redova u HEP-u stižu pozivi na uzbunu, zabrinuti odnosom vlasnika prema “zlatnoj koki” hrvatskog gospodarstva i mogućnosti da ju se možda i želi “ubiti zbog jednog jajeta”.

”Održavanje starih postrojenja već se sad zaustavlja, zastat će i sve nove investicije, vrednovanje rada kontinuirano tone u odnosu na druge tvrtke u Hrvatskoj, tako da kvalitetni radnici odlaze”, upozorili su iz HEP-ovog sindikata TEHNOS.

Sam Plenković nije želio ulaziti u detalje o tomu koliki kapital bi bio “ubrizgan” HEP-u, samo je kazao da će mu se nadoknaditi pomoć koju je pružio u momentu kada je bilo potrebno i osigurati mu ne samo da stoji na nogama, nego da i dalje bude instrument politike subvencioniranja cijene energenata, te da mu se omogući nastavak značajnih investicija, osobito u OIE.

Neslužbeno se, pak, čuje kako je donja granica za kapitalno jačanje HEP-a 660 milijuna eura, a gornja doseže 900 milijuna eura. Temeljni kapital državne elektroprivrede inače je 2,63 milijarde eura. Cijena električne energije ostat će tako nepromijenjena i u idućih šest mjeseci, sve do kraja rujna, a cijena plina prema novom paketu još godinu dana, do travnja iduće godine.

Poslodavci su vladinim prijedlogom mjera zadovoljni. ”Pravovremenim donošenjem mjera Vlada je stvorila okruženje stabilnosti i predvidljivosti za hrvatske gospodarstvenike jer idućih šest mjeseci možemo planirati troškove za energente i na temelju njih odlučiti o investicijama i novim zapošljavanjima.

To je u ovom trenutku ključno jer je unatoč nedavnom padu cijena energenata zadržana visoka neizvjesnost u pogledu njihovog kretanja u nastavku godine. Većina svjetskih analitičara predviđa novi rast cijena plina, što će utjecati i na rast cijena električne energije pa je njihovo ograničavanje u ovom trenutku od izuzetne važnosti”, ističe glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

HUP pozdravlja što je Vlada pozitivno reagirala na prijedlog poslodavaca da u mjere uključi i cijenu tehnološke pare i snizi limite za maksimalnu cijenu električne energije za najveće potrošače, a što je, očito u dijelu mjera koje se tiču gospodarstva, najveća novina.

”Vjerujem da u našem proračunu, koji je lani zabilježio suficit, ima prostora za još snažniju potporu gospodarstvu. Pozdravljamo i mjere usmjerene na kućanstva, ali ističemo da jačanje gospodarstva ima multiplikativni efekt jer stvara rast, prostor za veće plaće i nove investicije i treba ga se gledati kao na ulaganje u novu vrijednost, a ne trošak”, poručuje Irena Weber.

Gorak okus
Za Plenkovića je i nakon svega ostao gorak okus zbog činjenice da dio gospodarstva nije reagirao na pomoć koju je država pružila ublažavajući pritiske rasta cijena, te i dalje poziva da se ponašaju odgovorno u krizi i da, ako koriste subvencije za struju i plin, i one same daju svoj doprinos. Iako je ovih dana jedna od najviše spominjanih tema porezno rasterećenje rada i oporezivanje rente, o tome u okviru razgovora o novom paketu mjera, nije bilo riječi. Tomu će se, kako je najavio Plenković, tek posvetiti pažnja u okviru razgovora o cjelovitoj poreznoj politici, a koji tek slijede.