Europska unija nebrojeno je puta dokazala kako je sposobna prilagoditi se novim okolnostima. Najveći napredak često se postizao upravo tijekom najzahtjevnijih razdoblja, što je posebno vidljivo u razvoju naše ekonomske i monetarne unije.

Europska komisija prošle je godine predstavila svoju viziju najsveobuhvatnije reforme fiskalnih pravila Europske unije od gospodarske i financijske krize. Ove su smjernice utvrđene nakon niza gospodarskih šokova koji su zahtijevali brzu i snažnu reakciju, katkad bez presedana. Kako bi vlade država članica Europske unije imale potreban manevarski prostora reagirati na nezabilježene gospodarske i socijalne izazove koje su donijeli COVID-19 i ruska ratna agresija na Ukrajinu, EU je privremeno ublažio svoja fiskalna pravila. Taj se pristup pokazao učinkovitim. Zbog mjera gospodarske potpore provedenih na nacionalnoj i europskoj razini milijuni ljudi i poduzeća nastavili su s radom.

Nacionalna odgovornost

Naravno, zbog tog uspjeha ne bismo smjeli zanemariti neke ozbiljne posljedice duljeg razdoblja fiskalnih potpora. Javni se dug povećao, a u nekim je slučajevima dosegnuo visoke razine. Time se sada treba pozabaviti. Zdrave javne financije važan su preduvjet za održiv gospodarski rast. Stvaranjem zaštite u dobra vremena omogućujemo bolji odgovor na buduće krize.

Dobro upravljanje javnim financijama još je i važnije kada se uzmu u obzir gospodarske i proračunske projekcije za naredno desetljeće. Pred nama je niz zajedničkih izazova. Za zelenu i digitalnu tranziciju te jačanje europskih sigurnosnih kapaciteta bit će potrebna znatna i stalna javna ulaganja. Nakon desetljeća iznimno niskih kamatnih stopa, uvjeti financiranja u nadolazećim godinama vjerojatno neće biti tako povoljni. Utjecaj starenja stanovništva na javne financije sve je očitiji.

Za zdravlje javnih financija diljem Unije ključna su vjerodostojna i obvezujuća fiskalna pravila, kao i odgovarajući instrumenti za njihovu provedbu. Stoga je Komisija predstavila konkretne ideje o budućim pravilima koje se temelje na nekoliko načela.

Prvo, jednak pristup za sve nije dobar jer se u 27 država članica Unije uvelike razlikuju fiskalne situacije, izazovi i gospodarski izgledi. Zbog toga pravila koja utvrđuju iste ciljeve i zahtijevaju jednaku brzinu fiskalne prilagodbe za sve nisu ni optimalna ni široko prihvatljiva. Novi okvir osigurat će različit pristup za svaku državu članicu, a uzet će u obzir i razinu javnog duga za određivanje smjera fiskalne prilagodbe.

Drugo, nacionalna odgovornost svake države članice je ključna. Unutar jasnog i transparentnog okvira Europske unije, svaka država članica trebala bi osmisliti srednjoročne fiskalne i gospodarske strategije kako bi dug bio održiv.

Reforme i ulaganja

Treće, ključne su i reforme i ulaganja. Neke države članice Unije s najvišim razinama javnog duga redovito imaju niski primarni deficit u svojim proračunima. Unatoč tome, zbog nedovoljnog rasta. Stoga provedba reformi i ulaganja osmišljenih za poticanje rasta apsolutno mora biti sastavni dio svakog ozbiljnog plana za smanjenje duga. Naposljetku, pravila zahtijevaju i provedbu. Prečesto se fiskalna pravila nedovoljno poštuju i slabo provode. Da bi pravila djelovala i bila provediva, moraju biti realistična, vjerodostojna i svi za njih moraju preuzeti odgovornost. Prijedlozima Komisije nastoji se postići novi kompromis: jednostavnija pravila i realnija fiskalna prilagodba kombiniraju se sa strožim i jasnijim režimom provedbe.

U Uniji trenutno se raspravlja o smjernicama Europske Komisije koje su predložene krajem prošle godine. Dogovor o revidiranom fiskalnom okviru presudan je za stabilnost i blagostanje Europske unije. Sada je pravi trenutak za to.

*Autor je je glavni direktor Glavne uprave Europske komisije za gospodarske i financijske poslove