Money Motion 2023., fintech konferencija na kojoj će ideje o inovacijama, izazovima i budućnosti financijske industrije sučeliti više od 1000 sudionika, u četvrtak je otvorila svoja vrata. Bankari, fintech kompanije, regulatori, osiguranja, kartičari i lepeza ostalih okupili su se u Zagrebu raspravljati o dalekosežnim posljedicama tehnoloških rješenja koje nezaustavljivo preoblikuju tradicionalne financije.

Otvarajući dvodnevno događanje, rasprodano danima unaprijed, direktor Jacky Agency Božidar Pavlović rekao je da je konferencija nastala zbog razmjene ideja. “Zašto nam je potrebna fintech konferencija? Jer banke rade na tehnologiji iz 1970-ih, nude proizvode izmišljene u 14. stoljeću i vrijeme je za disrupciju”, rekao je Pavlović uz glasno odobravanje publike.

Nadopuniti gotovinu

Pita li se regulatora, stvari su ipak malo drugačije i, napominje zamjenica guvernera Sandra Švaljek, “regulatori sigurno neće stajati po strani”. “Odnedavno su središnje banke počele ubrzano petljati s nečim što se zove digitalna valuta središnje banke ili, ukratko, CBDC. Iako se čini novom, datira iz 1987.”, rekla je Švaljek napomenuvši je da je glavni razlog projekta digitalnog eura sve manja uporaba gotovine. “Gotovina je bila najčešće korištena metoda plaćanja u eurozoni lani u 59% transakcija, što je pad sa 72% u 2019. Nastavi li se, gotovina bi u potpunosti mogla nestati”, kaže.

No, ‘keš’ je jedini izvor javnog novca bez rizika, svima dostupan, i središnja banka smatra nužnim ponuditi alternativu u digitalnoj sferi. “Dok to činimo, ne želimo zamijeniti gotovinu, već je nadopuniti široko upotrebljivim, uključivim, besplatnim za osnovnu upotrebu i prikladnim oblikom, novca”, ističe Švaljek. Razlog je i strateška autonomija, čiju važnost naglašavaju aktualne geopolitičke napetosti.

Naglašava da je mandat središnjih banaka nastaviti pružati povjerenje u digitalnom dobu.

“Ne smijemo ostati po strani u vremenu koje se mijenja, kako pjeva Bob Dylan, a vanjski faktori pokreću cijeli naš svijet u čudnom smjeru. Moramo pustiti novac da se razvija i biti važan predvodnik promjene. To je najmanje što svaki građanin treba očekivati od vlada ili javnih institucija.

Kao što svi vi ovdje morate odlučiti hoćete li biti konkurenti ili surađivati, na nama je da donosimo strateške odluke. Mi biramo suradnju s digitalnom industrijom. Nastavit ćemo raditi na osnovama rješenja za digitalni euro, a vama prepustiti da postavite temelje za sve ostalo”, kaže. Za središnje banke sumnje izbora između gotovine i digitalnog eura – nema. “Naš glas ide za oboje: gotovinu i digitalni euro. Vidimo ih oboje u budućnosti, zajedno, jače”, poručila je Švaljek.

U početku neprijatelji, danas saveznici u nuždi; fintech je uzdrmao tradicionalno bankarstvo. Unatoč promjenama na koje ih prisiljava, posebno u segmentu inovacija i razvoja rješenja u korist klijenata, ‘straha’ za banke – nema.

“Konkurencija je dobra, i fintech kompanije su nam konkurencija u jednom dijelu, ali dijelom su ‘hype’. Već deset godina slušam: “Banke su mrtve!” Preživjet će oni koji se prilagođavaju, toliko je faktora u okolini koji se mijenjaju ogromnom brzinom”, rekao je Draženko Kopljar, član Uprave PBZ-a na panelu koji je okupio banke na temu novih prilika suradnje tehnološkog i bankarskog sektora. Fintech vidi jednim od konkurenata koje će “uzeti neku nišu, postojeću ili novu, no banke su tu da ostanu”, kaže Kopljar dodajući da nije vidio “nijedan fintech da je sudjelovao u narodnoj obveznici”.

Ne nužno dosadni poslodavci

Čelnica Raiffeisenbanka Liana Keserić istaknula je da “s pravim ‘midsetom’ ništa nije prijetnja pa ni fintech”. “Oni rade sjajan posao podižući ljestvicu za sve nas. Raste i pritisak od klijenata za jednostavnijim i bržim uslugama, da lakše komuniciramo. Banke će i dalje pružati osnovne usluge, od štednih depozita do stambenih kredita, ali i financijskih savjetovanja s osobnim bankarima”, kaže.

Prvi čovjek OTP-a Balazs Békeffy disruptore vidi kao protivnike u teškoj kategoriji napominjući da OTP svake godine zove finteche na prezentaciju ideja s ciljem da adekvatne uklope u svoje poslovanje. No, kao konkurenciju ne vidi samo u razvoju proizvoda, nego i u zapošljavanju. “Mi banke smo dosadni poslodavci, govorimo stalno o inflaciji. Ako ćemo se baviti temama poput robotike i umjetne inteligencije, možda ćemo izaći iz tog začaranog kruga i postati zanimljivi poslodavci”, smatra šef OTP-a.