Gospodarstvo Sjeverne Makedonije poraslo je za realnih 0,6% na međugodišnjoj razini u četvrtom tromjesečju 2022. godine, što je značajno usporavanje u odnosu na rast od 2% u prethodnom tromjesečju, pokazuju prve procjene Makedonskog statističkog ureda.

Središnja banka ranije je priopćila da se očekuje nastavak nepovoljnih kretanja u industriji i građevinarstvu i u četvrtom tromjesečju prošle godine. Za cijelu 2022. rast BDP-a iznosio je 2,1%, nakon rasta od 4% u 2021.

BDP je iznosio ukupno 231,7 milijardi denara (3,7 milijardi eura) u tekućim cijenama u četvrtom tromjesečju, u odnosu na 198 milijardi denara godinu dana ranije.

Najveći godišnji porast u četvrtom kvartalu prošle godine zabilježen je u sektoru veleprodaje i maloprodaje (8,3%). Sektor umjetnosti, zabave i rekreacije te ostale uslužne djelatnosti porastao je 1,5% na godišnjoj razini, sektor nekretnina porastao je 1,3%, a sektor stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti 0,5%.

Građevina pada
Svi ostali sektori zabilježili su pad u posljednjem tromjesečju 2022., pri čemu je sektor građevinarstva zabilježio najveći pad od 8,1% na godišnjoj razini, a slijede ga proizvodnja (-3,2%), IT (-2%) te rudarstvo i vađenje (-1,1%).

Izvoz roba i usluga nominalno je porastao za 13,4%, dok je uvoz porastao za 16,1% u 2022. Procjenjuje se da je finalna potrošnja kućanstava prošle godine porasla za oko 2%.Makedonsku ekonomiju ove godine očito čeka daljnje usporavanje. Na tom su tragu i nedavne prognoze EBRD-a koji je sredinom veljače snizio prognoze sjevernomakedonskog rasta na 2,0 posto.Sjeverna Makedonija od osamostaljenja pokušava pronaći vlastiti model za postizanje bržeg gospodarskog razvoja.

Politike koje su provodile prošle vlade sastojale su se od ubrzane privatizacije “nekonkurentnih” socijalističkih poduzeća, poticanja radno intenzivnih djelatnosti i zanemarivanja industrijskog sektora te forsiranja privlačenja izravnih stranih ulaganja, isključivo kroz jeftinu radnu snagu. Rezultati takve razvojne politike nisu dali očekivane rezultate, pa se ostvaruju niske stope gospodarskog rasta i BDP-a, koji u prosjeku iznosi dva do tri posto.

Irski model
Od ekonomskih stručnjaka često se kao najbolji model razvoja spominjao primjer Irske, koja je još potkraj 20. stoljeća bila jedna od najsiromašnijih i gospodarski najnerazvijenijih zemalja Europe. S relativno skromnim prirodnim resursima i populacijom od oko četiri milijuna stanovnika, korištenjem unutarnjih i vanjskih čimbenika pretvara se u model razvoja u suvremenom gospodarstvu.

Danas je Irska premašila neke razvijene europske zemlje po BDP-u po glavi stanovnika. Makedonska se priča u gospodarskim raspravama uspoređuje s primjerom “Keltskog tigra”, piše Nova Makedonija.

Ukratko, njegov uspjeh posljedica je liberalizacije i otvaranja domaćeg tržišta, uspješnog privlačenja stranih ulaganja multinacionalnih kompanija, posebice u području visoke tehnologije, uz postojanje fleksibilnog radnog zakonodavstva i visokokvalificirane radne snage, a upravo taj model, smatraju stručnjaci, bio bi idealan i za Sj. Makedoniju.