Dužnosnici Europske središnje banke, koji su ovog tjedna održali sastanak selu Inari u Finskoj, suočili su se novim hladnim tušem: od visoke inflacije profitiraju tvrtke, a na udaru su radnici i potrošači, piše Reuters.

Dosad je dominantni narativ zvučao po prilici da je oštro povećanje cijena, od energije, hrane do čipova, povećao troškove za tvrtke eurozone. ECB je na to reagirao skokom kamatnih stopa da ohladi potražnju tvrdeći da prijeti rizik da se više potrošačke cijene preliju u rast plaća i potaknu inflatornu spiralu.

Reperkusije za središnju banku
Prezentirani podaci ukazuju na sasvim suprotnu sliku: profitne marže tvrtki se povećavaju, a ne smanjuju, što bi bilo očekivano kada ulazni troškovi oštro rastu, rekli su Reutersovi izvori. Iz ECB-a su to odbili komentirati.

Scenarij da tvrtke povećavaju cijene više od troškova na štetu potrošača i radnika vjerojatno će naljutiti širu javnost, no to nosi posljedice na monetarnu politiku. Inflacija na krilima viših zarada kompanija ima se tendenciju korigirati jer će tvrtke, prije ili kasnije, prikočiti cijene da izbjegnu gubitak tržišta – sasvim druga priča od bauka spirale plaća i cijena.

Novi podaci mogli bi dati municije onim članovima Upravnog vijeća ECB-a koji su oprezniji oko dizanja kamatnih stopa, piše Reuters. Idući sastanak ECB-a zakazan je za 16. ožujka kada bi se ključne stope trebale ponovno podići za 50 postotnih bodova, najvišu razinu od financijske krize 2008.

Godišnja inflacija u Hrvatskoj u veljači je usporila treći mjesec zaredom spustivši se na 11,7 posto, s 12,5 posto, preliminarno procjenjuje Državni zavod za statistiku harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC). U odnosu na siječanj inflacija je ubrzala 0,2 posto.

Dok Vlada najavljuje novi paket mjera pomoći jer krajem ožujka ističe plafoniranje cijena energenata, iz sektora trgovine već se najavljuje novi val poskupljenja što bi trenutni silazni trend cijena moglo zaustaviti, pa i preokrenuti.

Podaci ukazuju na smanjenje godišnje stope rasta svih glavnih sastavnica inflacije, među kojima i usluga čiji je snažan skok u siječnju izazvao poprilično nevjerice. Temeljna inflacija, bez cijena hrane i energije, usporila je u veljači na 10,4 posto s 11,3 posto iz siječnja, analizirala je središnja banka.

Ublažavanje pritisaka
“Na nastavak usporavanja ukupne inflacije djeluje trend smanjenja godišnjeg rasta cijena sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu prisutan od sredine prošle godine te otklanjanje preostalih uskih grla u opskrbnim lancima.

Na smanjenje inflacijskih pritisaka djeluje i usporavanje gospodarske aktivnosti u europodručju i Hrvatskoj te blago popuštanje inflatornih pritisaka u europodručju”, objašnjavaju.

Na su tom tragu pokazatelji kratkoročne dinamike inflacije, koji mogu biti osobito korisni u uvjetima izraženih promjena trenda inflacije, također upućuju na ublažavanje pritisaka.

Unatoč blagom rastu pokazatelja kratkoročne dinamike temeljne inflacije posljednja dva mjeseca, oni se nalaze na znatno nižoj razini od vrhunaca sredinom 2022., kažu.