Prošle godine otkupna cijena malina bila je rekordna. Međutim, postoje mnogi srpski proizvođači koji nisu uspjeli naplatiti svoja potraživanja.

U hladnjačama su još tisuće tona malina, a u manjim hladnjačama su zamrznute prošlogodišnje maline, te se zalihe ne mogu smanjiti i još uvijek čekaju kupce. Proizvođač Božo Joković smatra da država može pomoći davanjem povoljnijih kredita, jer su se poslovne banke iz tog područja uglavnom povukle.

Previše proizvođača
Problem nisu samo male hladnjače, već i veliki broj proizvođača, smatra Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku.

“Dakle, procjena je da je oko pet posto prošlogodišnjeg uroda na ovaj način uskladišteno u našim hladnjačama. A oni su u velikom problemu.

Ova vrsta maline trenutno se prodaje po cijeni od 300 dinara, a na domaćem tržištu čak 270 dinara, što je daleko ispod cijene po kojoj su prošle godine pisali otpremnice, odnosno od nekih 510 dinara, 530 dinara i čak 600 dinara, što je navedeno u otkupu za berbu 2022. godine”, objašnjava dr. Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku.

Veliki izvoznici će prerađivati samo ugovorene količine s inozemnim partnerima. Neki smatraju da je Srbija izgubila svjetsko tržište jer je u siječnju izvezeno samo 4.700 tona, najmanje u posljednjih petnaestak godina.

Skladišta su puna i treba ih isprazniti kako bi se zamrznuo ovogodišnji rod. Stoga i proizvođači i izvoznici smatraju da prije početka žetve treba pronaći rješenje za povratak na svjetsko tržište. Kažu da najveći dio Srbije živi od proizvodnje malina, posredno ili izravno.

Ovih dana kreću pripremni radovi u malinjacima, a malinari, da bi izbjegli uobičajene probleme, pozivaju državu da posreduje u dogovoru sa vlasnicima hladnjača i da se utvrdi otkupna cijena. Prošle godine bila je do 600 dinara za kilogram, ali su zaradili samo oni koji su malinu u prvom valu prodali velikim izvoznicima. Ostali su dobili upola manje, a neki još čekaju novac od hladnjača

Proizvođači malina će 15. ožujka sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i hladnjačarima pokušati dogovoriti takozvanu akontacijsku cijenu i nove kredite.

Isplata dugova
Mnogi vlasnici hladnjača su ostali dužni proizvođačima, pa od države traže zalog za nove kredite za isplatu dugova. Bez toga proizvođači ne mogu da krenu u proizvodnju.

“Sezona počinje već za dva mjeseca i moramo jako brzo reagirati kako bi proizvođači spremno ušli u početak vegetacije”, ističe savjetnik ministrice poljoprivrede Nenad Dolovac. Rešenje za problem maline stručnjaci vide u udruživanju – po modelu talijanskih proizvođača jabuka koji su i dioničari hladnjača.

“Oni dobiju u vrijeme berbe 30 posto od cijene, kasnije 35 posto i kada se proda ta jabuka onda se to sve dijeli, a ovdje smo kod proizvodnje maline krenuli pogrešnim putem. Hladnjačari su odvojeni od samih proizvođača”, navodi prof. dr Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Srbija je uz Poljsku najveći izvoznik smrznutih malina, dok druge zemlje, poput Maroka i Španjolske, izvoze 90 posto svježih jestivih malina i s manjim količinama ostvaruju veće novčane bilance.

Devedeset pet posto srpske maline se pojede na inozemnim tržištima, a najviše u Francuskoj i Njemačkoj. U 2022. godini Srbija je izvezla za trećinu manje nego prethodne, ali je zbog visoke cijene vrijednost izvoza bio isti. Strahuje se da će ove godine urod biti još manji ako se ne podmire dugovi proizvođačima.