Gospodarstvo je u zadnja tri mjeseca prošle godine poraslo 4 posto na godišnjoj razini nadmašivši inicijalne procjene među kojima i one o zaronu u tehničku recesiju, pokazuju prve procjene državnih statističara. Premda je performans pokazao slabije usporavanje od očekivanja, ekonomska aktivnost neosporno je prikočila s 5,2 posto rasta u kvartalu koji je završio s krajem rujna.

”Sezonski prilagođeni podaci pozitivno su iznenadili budući da ukazuju na blagi rast gospodarstva od 0,9 posto u odnosu na razdoblje od srpnja do rujna (kada je zabilježen realan pad od 0,5 posto). Godišnja stopa rasta prema sezonski prilagođenim podacima iznosila je 4,2 posto”, kažu analitičari Raiffeisen banke.

Kao što se očekivalo, zadnja tri mjeseca donijela su široka rasprostranjen rast s realnim porastom svih sastavnica BDP-a. Predvodnik je bio izvoz roba i usluga koji je zabilježio dvoznamenkast skok (+14,2%) što u RBA direktno povezuju s nastavkom oporavka vodećih trgovinskih partnera nakon pandemije i izvrsnim turističkim rezultatima. Istodobno, na dvoznamenkasti tempo ubrzao i je uvoz roba i usluga (14,6%), iznova podsjećajući na visoku uvoznu ovisnost Hrvatske.

Nove mjere Vlade
”Ohrabruje rast investicija u bruto fiksni kapital koje su rasle četvrto tromjesečje za redom pri čemu je u posljednjem tromjesečju 2022. realan rast dodatno ubrzao na 9,6 posto godišnje”, podcrtavaju u RBA povezujući to s uspješnijim korištenjem europskog novca. Inače, računice resornog Ministarstva govore o nedostatku oko 500 visokoobrazovanih stručnjaka za optimalno povlačenje EU novca.

Tradicionalni motor rasta, osobna potrošnja, snažno je prikočila na godišnjoj razini na tek 1,3 posto. Takav scenarij bio je očekivan s obzirom na dugo razdoblje visoke inflacije. Dosadašnji rast cijena i najave novog vala poskupljenja, snažno su pogoršali raspoloženje i očekivanja potrošača lani što se prelilo u navike potrošnje.

Situacija bi bila i gora da tržište rada nije robusno. U prijevodu, da tvrtkama kronično ne nedostaje kvalificiranih zaposlenika što podržava povećanje nominalnih plaća. S inflacijom od 12,5 posto, koliko je iznosila u siječnju, realne plaće nastavljaju klizanje nadolje.

Za razliku od građana koji s nevjericom planiraju svoje izdatke, državna potrošnja ubrzala je na 6,8 posto reflektirajući Vladine intervencijske mjere građanima i tvrtkama zbog inflacije. Takva kretanja će se nastaviti, ako je suditi prema najavi premijera Andreja Plenkovića.

Premijer je u ponedjeljak najavio novi paket pomoći građanima i gospodarstvu koji će usvojen sredinom ožujka, a na snagu stupa 1. travnja. Podsjetimo, krajem ožujka istječe ograničenje cijena energenata, a koji nose značajan ponder u računici inflacije. Što će nove mjere značiti za državne financije, zasad nije poznato. ”Svi resori su angažirani. Ići ćemo u korist i građana i gospodarstva”, najavio je Plenković.

Utjecaj inflacije na dohotke
Napominjući da je riječ o sedmom kvartalu oporavka od koronakrize, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja napominje da tromjesečni rast BDP-a pokazuje da industrijska proizvodnja, koja je potonula 3,7 posto na godišnjoj razini, nije i cijela ekonomija.

”To je potpuno u skladu s europskim i globalnim kretanjima koje pratimo. Međutim, građevinarstvo te informacije i komunikacije, dva sektora koja su tijekom pandemije dobro poslovala, rasla su 2,9 posto odnosno 10,5 posto na godišnjoj razini u četvrtom kvartalu 2022.

Spomenuli smo pandemiju jer želimo ukazati da su stope rasta ostvarene unatoč visokoj bazi – nije naime riječ o visokim stopama rasta zbog osjetnog pada aktivnosti u prethodnom razdoblju”, rekao je Šaravanja napominjući da se utjecaj visoke inflacije na raspoložive dohotke konačno vidi u statistici BDP-a.

Ističući da kvartalni rast BDP-a signalizira da je ekonomija u 2023. ušla solidnim tempom, u HGK ostaju pri stavu da će ovu godinu karakterizirati osjetno usporavanje, na oko 1,1 posto.