Procjenjuje se da Srbija danas koristi blizu 500.000 traktora (tu se računaju i oni neregistrirani) čija je starost preko dva i više desetljeća, odnosno blizu 90 posto njih je starije više od 20 godina, što uvjetuje velike troškove održavanja i remonta i češće zastoje pri korištenju.

Stara mehanizacija
Taj broj mehanizacije ukazuje da je po broju hektara na kojima se koriste u Srbiji – to previše mehanizacije, ali loše i neupotrebljive, odnosno da je srpskom agraru potrebna nova suvremena mehanizacija kako bi uhvatila korak s vremenom, podigla svoju proizvodnju, efikasnost i konkurentnost, smatraju srpski poljoprivredni stručnjaci.

Kada je riječ o agrarnoj mehanizaciji Srbija danas ima 451.983 upotrebljivih traktora i više od 25.000 kombajna.

Poljoprivreda Srbije raspolaže sa 5.172.000 hektara zemljišta, od čega se koristi 3.476.000 hektara posjeda. Od toga su obiteljska gospodarstva vlasnici 2.914.000 hektara (84 posto), dok se kod tvrtki nalazi 536.000 hektara (ili 16 posto posjeda).

Zemljište je solidne kvalitete, ovladana je dobra i suvremena tehnologija i ima dovoljno obučenih kadrova, što je potencijal za proizvodnju kvalitetne i sigurne hrane za preko 50 milijuna stanovnika i izvoz od preko 10 milijardi eura godišnje, smatra agrarni stručnjak Branislav Gulan.

On kaže kako su danas srpski poljoprivrednici vlasnici i do tri traktora (uglavnom stara i u lošem stanju) u svojim dvorištima, pa ih sklapaju u jedan da bi mogli izaći na njive.

“To značajno i nepovoljno utječe na izvršenje agrotehničkih operacija u optimalnim rokovima, a time i smanjenje prinosa svih biljnih kultura”, navodi prof. dr. Ratko Nikolić, redovni član Agroinženjerskih nauka.

Srbija trenutno godišnje uvozi oko 5.000 traktora od 38 proizvođača iz čak 14 zemalja. To je, tvrde stručnjaci loša varijanta, jer, otežava uspješno održavanje, remont i korištenje, pa bi najbolje rješenje bilo da se organizira proizvodnja traktora u Srbiji za vlastite potrebe i izvoz.

U tom centru, koji bi bio u Srbiji, proizvodilo bi se godišnje oko 20.000 traktora za domaće tržište i izvoz 10.000, a zaposlilo bi se i 10.000 radnika. Takva proizvodnja bi bila ušteda za Srbiju od oko 320 milijuna eura godišnje, ističe Gulan.

Kašnjenje IPARD-a
Ako se zna da je to stara mehanizacija, u prosjeku, više od tri desetljeća, da je dio nje stariji od većine svojih vlasnika, onda se po tome i vidi da je Srbiji hitno potrebna nova mehanizacija.  Onda bi se i poveća i rast godišnje proizvodnje koja posljednja tri i pol desetljeća iznosi samo 0,45 posto godišnje, ističe ovaj stručnjak.

Srbija sada uvozi godišnje oko 5.000 traktora, što je nedovoljno jer su potrebe za uvozom godišnje od najmanje 20.000 traktora. Naravno, dok se ne pokrene domaća proizvodnja. Dio traktora se kupuje i preko IPARD programa. Međutim, treba istaći da je Srbija kasnila sa uvođenjem IPARD programa čak osam godina, a prema najnovijim podacima on se i sad i nedovoljno koristi i to samo 10 posto, kaže Gulan.