Razni popravci i medicinske usluge poskupjeli više od najprozivanijih ugostitelja. Dok cijene dobara za osobnu potrošnju posljednjih nekoliko mjeseci bilježe usporavanje godišnje stope rasta, kod usluga se pod utjecajem rasta troška nedostatne radne snage, a u pojedinim uslužnim segmentima i odgađanja prilagodbe lanjskim poskupljenjima inputa, inflacija ubrzava.

U okviru potrošačke košarice na temelju koje se izračunava inflacija vrhunac ubrzanja kod dobara je dosegnut u studenome (15,6 posto), nakon čega je u prosincu usporio na 14,9, a u siječnju na 13,9 posto. Istodobno, kod usluga je godišnja stopa u tom razdoblju ubrzala sa 7,5 na 7,9 posto, a potom u siječnju na 9,3 posto, pri čemu je mjesečna stopa premašila jedan posto (1,1%).

Očekivani scenarij
Iako se prema svim prognozama u 2023. očekuje pad godišnje stope ukupne inflacije (na 6,5-7%), većina analitičara računa da će povišenu inflaciju posebice podržavati inflacijske silnice u uslugama, i to zbog očekivanja nešto snažnijeg nominalnog rasta plaća.

Na tom tragu su i komentari analitičara HNB-a koji su u najnovijem Biltenu konstatirali kako “kretanja cijena u siječnju upućuju da je uvođenje eura u Hrvatskoj vjerojatno imalo vrlo blag utjecaj na kretanje inflacije, i to ponajviše zbog poskupljenja zabilježenih u segmentu uslužnih djelatnosti, što je u skladu s iskustvima drugih članica EU koje su uvele euro”.

Niz je usluga na početku ove godine zabilježilo i znatno veće mjesečno poskupljenje od ukupnog prosjeka za usluge. Primjerice, (izvanbolničke) medicinske usluge u odnosu na prosinac poskupjele su 7,3 posto, pri čemu usluge specijalističke prakse 8,1 posto, čime je godišnji rast tih cijena dosegnuo 14,4 odnosno 15,8 posto.

Usluge stomatologa u siječnju su u prosjeku poskupjele za više od pet posto, čime im je godišnji rast dosegnuo 12,4 posto. I razni profili majstora prošli su mjesec osjetno podigli cijene – npr. usluge električara i popravaka kućanskih aparata te informatičke opreme poskupjele su za 4,7 posto odnosno 4,6 posto, održavanje sustava grijanja za 3,7 posto.

Na godišnjoj razini njihove su cijene danas između 15 i 17 posto više. Među najviše poskupjelim za kućanstva su, i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, usluge čišćenja: u prosjeku bile 5,4 posto više nego u prosincu, a u odnosu na lanjski siječanj 20 posto.

‘Zamrznute’ cijene
Za približno toliko u međugodišnjim su usporedbama porasle i cijene ugostitelja. Oni su ujedno bili i među naprozivanijima u raspredanjima o poskupljenjima povezanim s uvođenjem eura.

No prema službenim podacima DZS-a, tijekom siječnja njihove su cijene porasle manje od spomenutih niša uslužnog sektora. Slično vrijedi, primjerice, i za frizerske usluge, koje su u godišnjim usporedbama skuplje za nešto manje od 20 posto (saloni za žene), ali na mjesečnoj su u prosjeku poskupjele 2,2 posto.

Nasuprot raznim uslugama s dvoznamenkastim rastom cijena, niz je i onih s razmjerno značajnim udjelom u troškovima prosječnog kućanstva čije su cijene unazad godinu dana praktično “zamrznute” jer ih dominantno određuje i pruža država. Ali, u percepciji inflacije te se nerijetko zaboravljaju.