Istraživanje Instituta za razvoj i inovacije pokazalo je kako školovanje jedne osobe u Srbiji od predškolskog obrazovanja do završenog fakulteta u prosjeku košta više od 34.000 eura, u ovisnosti od izabrane srednje škole i fakulteta.

Prema rezultatima tog istraživanja, koje je rađeno na temelju ekonomskih i statističkih podataka, najviše košta školovanje studenta koji je završio osnovne studije stomatologije – gotovo 71.000 eura, prenosi Danas.

“Promatrali smo da je taj mladi čovjek, visoko obrazovan, bio pet godina na fakultetu. Dakle, otišao je u produženu godinu u prosjeku i da je diplomirao 2018. godine, što znači da je krenuo u predškolsko 2000. godine. U tom razdoblju od 18 godina, dok je diplomirao, država, njegova obitelj su uložili u njega 34.100 eura”, izjavio je za RTS Nenad Jevtović iz Instituta za razvoj i inovacije.

Nakon toga, dodao je Jevtović, proveli su dodatna istraživanja na Sveučilištu u Beogradu. “Dodatno istraživanje vezano za osam odabranih fakulteta sa Sveučilišta u Beogradu. I tu su se naše pretpostavke pokazale da trošak varira od odabranog Ekonomskog fakulteta, gdje se najmanje troši novac da bi se diplomirao, u najmanju ruku i država i sami građani, do stomatologije koja je definitivno najskuplji”, istakao je Jevtović.

Pojasnio je da je, prema istraživanjima, za stomatologa sa završenim studijem potrebno 53.000 eura, a kada se tome doda novac za osnovnu i srednju školu, dolazi se do gotovo 71.000 eura.

Pronaći ravnotežu
Nekadašnji ministar prosvjete Srđan Verbić, a danas profesor na Fakultetu za financije, ekonomiju i administraciju (FEFA), za Danas je rekao kako mu se nikako ne sviđa formulacija da “državu košta” obrazovanje.

“Prvo, zato što se obrazovanje tako tretira kao trošak, a ne kao investicija. Drugo, zato što se tako imputira da država daje neki svoj novac. Nema država svoj novac, to je novac nas građana koji i kroz porez financiramo obrazovanje sve naše djece. Ne treba komentirati rezultate istraživanja koje i sami autori vrlo pristrasno predstavljaju. Mogu samo zamisliti kako bi ih mogli tumačiti neki pragmatični donositelji odluka u javnom sektoru”, upozorio je Verbić.

Predsjednik Foruma beogradskih gimnazija Aleksandar Markov navodi da ga ne bi iznenadilo i da je veći iznos u pitanju. “Moguće je da istraživanje nije obuhvatilo sve segmente, poput troškova života studenata ili srednjoškolaca koji se školuju izvan mjesta prebivališta.

Jasno je da školovanje nije jeftino, ali generalno trebalo bi prije svega sagledati kakav produkt dobivamo za uloženi novac, odnosno da li kada država i roditelji investiraju u školovanje djeteta dobivaju očekivanu kvaliteta, tj. da li završeni srednjoškolac ili student odgovara potrebama tržišta”, smatra Markov. On kaže da onaj tko kupuje proizvod želi da cijena odgovara kvalitetu, ali nije siguran da li je to tako i kada je riječ o obrazovanju mladih.

“U svakom slučaju, ako pođemo od pretpostavke da cjelokupno školovanje košta koliko i jedan manji stan, jasno je ako kupujete stan, ne želite da on prokišnjava. Tako je i sa školovanjem. Nužno je pronaći balans između cijene i kvalitete, a plašim se da to kod nas baš i nije tako. Također, mislim da je bitno naglasiti kako veći dio navedenih troškova snose roditelji”, naglasio je Markov.

Milorad Antić iz Foruma srednjih stručnih škola navodi da je cijena školovanja od 34.000 eura preskupa, pogotovo ako se ima u vidu da nakon toga slijedi godinu dana volontiranja kako bi se mlada osoba mogla uključiti u svijet rada. Ako se, kako kaže, tijekom školovanja učenik osposobi da po završetku određenog ciklusa obrazovanja može spreman doći kod poslodavca, kao što je to slučaj sa dualnim obrazovanjem, onda novac koji se izdvaja za njegovo školovanje nije preveliki.

Antić napominje da je srednje stručno obrazovanje u Srbiji najskuplje, jer samo jedan učenik godišnje košta između 1100 i 1200 eura, za razliku od gimnazije, gdje je taj iznos oko 800 eura, odnosno od 600 do 700 u osnovnoj školi.

Odlazak mladih
Uz to što se u njihovo školovanje dosta ulaže, dodatni problem je i odlazak velikog broja mladih iz Srbije. Mladi migranti čine jedanaest posto međunarodne migrantske populacije, i iako nema točnih podataka koliko je njih napustilo Srbiju, istraživanje prof. Danice Šantić s Geografskog fakulteta u Beogradu ukazuje na jasne razloge zašto oni emigriraju.

Istraživanje je pokazalo da su najčešći uzroci odlaska iz zemlje na prvom mestu nepovoljna ekonomska situacija, zatim bolje plaćeni poslovi. Na trećem mjestu našao se odgovor da “ne postoji konkretan uzrok”, a na četvrtom je nemogućnost pronalaska posla.