Poznati problem Europe – sve starije stanovništvo – postaje sve izraženiji. U samo godinu dana prosječna je starost Europljana povećana 2,5 godine na 44,4 godine, pokazuje najnovija statistika Eurostata.

To znači, objašnjavaju, da je polovica stanovnika Europske unije starija od 44,4 godine, a polovica mlađa.

Također, više od petine stanovnika (21,1%) u 2022. imalo je 65 ili više godina. U posljednjih deset godina postotak udjela starijih na razini EU povećan je 3,1%, a u Hrvatskoj 4,6%.

Najmlađe stanovništvo ima Cipar gdje je prosjek godina 38,3 a najstarije Italija čiji je prosjek 48 godina.

Prosječna starost stanovnika u Hrvatskoj u 2022. bila je 45,4 godina, dakle viša od EU prosjeka. U samo godinu dana narasla je jedan postotni bod.

Demografi već godinama upozoravaju na sve posljedice koje nosi starenje stanovništva. Ono utječe na tržište rada, a posljedično i na socijalni i ekonomski sustav. Ako se ovakvi trendovi nastave Europa, pa tako i Hrvatska, neće imati dovoljno radne snage (a već je sada taj problem prilično izražen). Bez dovoljno radne snage nemoguće je postići gospodarski rast. Istovremeno, zdravstveni, socijalni i mirovinski sustav postat će opterećeniji.

Unatoč mnogo govora ostaje činjenica da Europa ne uspijeva pronaći rješenje za ovaj problem.