U sklopu predstojećih aktivnosti s ciljem ubrzanja obnove potpredsjednik Vlade Branko Bačić uskoro će donijeti novi Pravilnik o provedbi nabave roba, usluga i radova za postupke obnove.

Kako pojašnjavaju u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, prijelaznim i završnim odredbama novoga Zakona o obnovi određeno je da će pravilnik ministar donijeti u roku od 15 od dana stupanja na snagu Zakona.

No, u kojem će smjeru ići izmjene, hoće li se zahvatiti u formu tzv. pozivnih natječaja, zasad su nadležni u Bačićevom resoru ‘zakopčani’. Neslužbeno se doznaje da je za potrebe novog Pravilnika osnovana je radna skupina te će se raspraviti glavne dvojbe koje su postojećim pravilima otvorene, ali i kritike na račun propisa koji je stupio na snagu u studenom.

Nema tržišnog natjecanja
Negativne ocjene iz redova struke dolaze kao ‘crvena lampica’, jer se kreću u širokom rasponu od toga da se novim pravilima suspendira tržišno natjecanje u postupcima nabave procijenjene vrijednosti ispod europskih pragova za potrebe obnove pa sve do poruka o značajnom odmicanju pravila za nabavu u obnovi od pravila koja poznaje Zakon o javnoj nabavi. Tu su i primjedbe zbog smanjene transparentnosti uz isticanje mogućnosti koja se pruža za tzv. formalno ispravno pogodovanje odabranim ponuđačima.

O čemu se radi najplastičnije ilustriraju nove mogućnosti za sve javne naručitelje u ovom režimu. Trenutačno javni naručitelji nisu vezani obavezom objave nabave na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave RH – EOJN RH; imaju legalnu osnovu da ako se za to odluče mogu pozvati tri gospodarska subjekta po vlastitom izboru da podnesu ponude.

Naručitelj može, ali kako se predviđa tek iznimno (potreba obnove i rokovi su izgleda takva iznimka), ipak u cijelosti neovisno o iznosu predmeta nabave sve u rasponu do europskih pragova (za radove iznose oko 40 milijuna kuna), uputiti poziv na dostavu ponude ne na tri gospodarska subjekta, nego najmanje jednom. I to isto po vlastitom izboru, a putem elektroničke pošte.

To znači da nema tržišnog natjecanja, ističe profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Marko Turudić u pojašnjenju značenja odredbe po kojoj naručitelj sam bira koji ponuditelji će sudjelovati “u već ionako vrlo netransparentnom postupku nabave u obnovi”.

”Ta odredba nosi ogroman koruptivni rizik, ali ona značajno olakšava i zabranjene sporazume (kartele) u takvim postupcima – zabranjene sporazume u kojima bi zajedno mogli sudjelovati i odabrani ponuditelji i sam naručitelj. Zamislive su situacije u kojima naručitelj u postupak zove tri netržišnim kriterijima odabrana ponuditelja, a oni se u postupku dogovore o tome tko će pobijediti.

Kako su sada izmjene ugovora nakon sklapanja praktički neograničene, takav scenarij je moguć”, kaže Turudić napominjući da još više zabrinjava odredba kojom se pod opravdanjem iznimnih okolnosti omogućuje naručiteljima direktna pogodba s jednim odabranim gospodarskim subjektom za radove u vrijednosti do 40 milijuna kuna.

U navedenim slučajevima, ističe da je omogućeno pravo na žalbu pa će o DKOM-u ovisiti uspostavljanje, kako se nada, iznimno restriktivne prakse u primjeni takvog postupka. Hoće li takva rješenja ostati na snazi bit će brzo jasno, jer nakon usvajanja novog Zakona o obnovi, fokus se seli na brzu uspostavu novog sustava.

Dio toga je i novi Pravilnik, a cilj je iz trećeg pokušaja omogućiti brzu i efikasnu državnu obnovu, ali i potrošiti preostalih pola milijarde eura iz Fonda solidarnosti.

Ipak objaviti natječaje
U uvjetima deficita građevinske industrije te uz očekivanja da će rasti učešće stranih izvođača pod pritiskom kratkih rokova mnogi na tržištu misle da postojeći pravilnik neće ostati ‘mrtvo slovo na papiru’. Kako kažu, naručiteljima treba brz i kratak postupak.

No, sve navedeno upućuje da su nova rješenja pod povećalom i potrebna su poboljšanja. Polazna točka moguće je pitanje može li javni naručitelj razmatrati ponudu 4. ponuđača kojeg nije pozvao. Prva dvojba je pitanje ima li se pravo javiti onaj tko nije pozvan. Ako ne, onda se doista otvora problem zašto se zatvara tržište te su javni naručitelji pozvani da diskrecijski odlučuju tko su tri potencijalna izvođača.

Ako se on može javiti mada nije pozvan, dvojbeno je kako će se moći javiti kad se poziv ne objavljuje. Kao ‘vatrogasno’ rješenje može se čuti da bi i ove natječaje trebalo objaviti da se i nepozvani mogu javiti. Jer se time dobiva tržišni mehanizam.