Godinu dana nakon početka rata nedaleko od njezinih istočnih granica, Europa se ubrzano naoružava.

Europske zemlje okrenule su se američkim dobavljačima, no umjesto skupe vojne opreme poput mlažnjaka ili tenkova fokus je na jeftinijem, manje sofisticiranom oružju poput ručnih bacača raketa, artiljerije i dronova koji su se pokazali ključnima u ukrajinskom otporu ruskoj invaziji, piše Reuters.

Rovoski, ne robotski, rat
Zemlje poput Poljske, Finske i Njemačke sklapaju ugovore o izgradnji američkog oružja u Europi, pregovaraju o novim poslovima za kupnju nastojeći ubrzati postojeće ugovore. Potražnja je usmjerena na osnovno oružje i streljivo: topničke granate od 155 milimetara, protuzračnu obranu, komunikacijsku opremu, ručne raketne bacače Javelin te bespilotne letjelice, saznaje Reuters.

Potražnja za masovnim, jeftinijim oružjem ilustrira koliko je rat u Ukrajini promijenio strateško razmišljanje o budućim sukobima. Vizije visokotehnoloških ratova koji se oslanjaju na računala i strojeve posljednjih mjeseci zamijenila je nemilosrdna stvarnost topničkih dvoboja i vojnika u blatnjavim rovovima. U zadnjih godinu dana obje zemlje potrošile su ogromne količine topničkih granata i projektila.

Vojni atašei otkrivaju da su europske vlade posebno zainteresirane za kupnju Javelina nakon što su vidjeli učinkovitost u Ukrajini protiv ruskih tenkova. Pet zemalja izrazilo je interes za kupnju precizno navođenih topničkih 155-milimetarskih metaka Raytheon Technologies, rekao je glasnogovornik tvrtke, ne otkrivajući imena. Meci dometa 32 kilometra precizni su unutar radijusa od 4 metra.

Inače, iskaz interesa je prvi korak u procesu nabave koji uključuje odobrenje vlade SAD-a te pregovore pa može proći godina ili više prije isporuke. S ratom na pragu pravovremena naplata više nije problem jer je kupnja oružja “prioritet unutarnje politike”.

Na listi za kupnju pojavili su se mali dronovi i veće bespilotne letjelice koje bez sofisticiranih senzora, kamera i ostale nadgradnje stoje oko 20 milijuna dolara. Finska i Danska započele su razgovore s General Atomicsom, a cilj je kupnja malog broja bespilotnih letjelica MQ-9B SeaGuardian za pomorski i kopneni nadzor.

Nijemci bi HIMARS-e
Poljska je nedavno od General Atomicsa u zakup dobila dva modela prethodne generacije dok ne ishodi odobrenje SAD-a za nove.

Neke europske zemlje žele početi proizvoditi američko oružje na svom tlu jer bi to smanjilo ovisnost o uvozu i troškove nabave. Njemački Rheinmetall, primjerice, cilja na proizvodnju mobilnih raketnih bacača HIMARS, a koje trenutno proizvodi Lockheed Martin.

Skok potražnje od početka invazije povećao je tržišnu vrijednost najvećih američkih vojnih kompanija za 35 milijardi dolara. Primjerice, proizvodni cilj za metke od 155 milimetara utrostručio se s 30.000 granata mjesečno na 90.000 mjesečno u sljedeće dvije godine.

Ogroman skok reflektira potrebu za obnavljanjem zaliha SAD-a i saveznika, uključujući Norvešku, Kanadu, Finsku, Francusku, Njemačku i Italiju, koje su poslale dio svojih zaliha u Ukrajinu.