Gospodarstvenici u Srbiji u prvom kvartalu 2023. godine očekuju stabilne poslovne performanse u pogledu rasta prometa, izvoza, investicija i zaposlenosti, ali najveći izazovi i dalje im ostaju opskrba energentima, poremećaji na tržištu sirovina i repromaterijala, kao i visoka inflacija, ali i pooštravanje monetarnih uvjeta, geopolitički rizici, te mogući prekidi globalnih lanaca opskrbe, pokazala je najnovija anketa Privredne komore Srbije ”Poslovna aktivnost privrednih subjekata u Srbiji”.

Troškovi inputa
Rađeno na uzorku od skoro 1.700 kompanija, ovo istraživanje PKS pokazuje da većina ispitanika na početku 2023. godine očekuje nastavak održivih uvjeta za poslovanje – 63 posto rast ili istu razinu prometa, a  37 posto prognozira smanjenje.

Predstavnici komunalnih djelatnosti, prometa i energetike ističu se po optimizmu, a najveće izazove očekuju anketirani iz drvne industrije i turizma.

Ono što zabrinjava je rast troškova inputa kod 71 posto kompanija u četvrtom kvartalu u odnosu na treći 2022. Cijene gotovih proizvoda i usluga povećalo je 38 posto anketiranih, dok 58 posto ispitanika cijene nije mijenjalo. Kako ističu gospodarstvenici, niže cijene resursa ključni su faktor efikasnijeg poslovanja i iskorištenosti kapaciteta.

Privrednici pokazuju umjereni optimizam za prvi kvartal 2023. godine u pogledu kretanja izvoza tako da četvrtina ispitanika očekuje rast, 52 posto isti nivo, a 23 posto smanjenje izvoznih aktivnosti. Stabilnu situaciju očekuju i uvoznici, objavljeno je iz Privredne komore Srbije.

Investicije bi i ove godine trebale biti jedan od poeretača srpšske ekonomije. Kada je riječ o investicijama od 57 posto anketiranih kompanija koje planiraju investicije u 2023. godini, čak 88 posto procjenjuje da će imati povećan ili isti obujam ulaganja i to najviše u uvoznu i domaću opremu, građevinske objekte i zemljište.

Poticaje državnih institucija i lokalnih samouprava koristilo je 16 posto anketiranih privrednih subjekata, a čak 80 posto anketiranih izjavilo je da raspolaže sa dovoljno sredstava za optimalno financiranje poslovanja.

Kako krajem prošle tako i početkom 2023. godine, zaposlenost je stabilna tako da 93 posto ispitanika ne očekuje smanjenje broja zaposlenih.

Rast BDP-a
Kompanije koje su sudjelovale u siječanjskoj anketi PKS zapošljavaju preko 265.000 radnika, u 2021. ostvarile su 26 milijardi eura poslovnog prihoda, a prema podacima Uprave carina u četvrtom kvartalu 2022. godine su dostigle robni izvoz vrijedan 9,3 milijarde eura, 28 posto više u odnosu na isti period 2021. godine.

Oko 17 posto kompanija iz uzorka imaju strani osnivački kapital. Gospodarstvo Srbije, kao vodeća na prostoru Zapadnog Balkana, ostvarila je rast privredne aktivnosti u četvrtom kvartalu od oko 0,4 posto što je nakon jedan posto u trećem kvartalu pokazatelj osjetnog usporavanja privredne aktivnosti u drugom dijelu godine.

To znači da bi ukupan rast srpskog BDP-a u 2022. godini sasvim izvjesno trebao biti u ciljanom intervalu Narodne banke Srbije između dva i tri posto, odnosno oko 2,3 posto.

Međunarodne financijske institucije, kao što su Svjetska banka i Međuinarodni monetarni fond su tijekom 2022. godine korigirale naniže prvobitne projekcije rasta BDP Srbije pa tako, u 2023. godini, očekuju rast 2,3 posto i 2,7 posto respektivno.