Za blokirane potrošače čiji su računi u crvenom zbog ovrhe banaka zanimljive su najave regulacije u području trgovine dugovima, a najviše na planu povećanja zaštite dužnika. Tu temu otvaraju aktualnom inicijativom lijeve oporbene stranke.

Za dugove koji spadaju u kategoriju onih najčešćih za egzistencijalne potrebe, primjerice stambeni krediti, pripremaju uputiti u Hrvatski sabor zakonski prijedlog zabrane prodaje potraživanja po potrošačkim kreditima agencijama za naplatu potraživanja. U sklopu istog navodi se i ograničenje za trgovinu dugovima samo unutar bankarskog sektora.

Posao od 5 milijardi eura
Takvo se rješenje priprema, po njihovom sudu, za velik problem trgovanja dugovima, ujedno zaštitu potrošača od tzv. dužničkog ropstva. U osnovi ove inicijative navodi se intencija kako stati na kraj biznisu koji procjenjuju da je “težak 5 milijardi eura”, i to sukladno recentnim informacijama na koje se pozivaju kada su iz B2 Kapitala iscurili osobni podaci značajnog broja njihovih klijenata.

Doznaje se da je u pripremi paket pravila kojima se u cilju zaštite potrošača omogućuje prodaja takvih potraživanja samo drugim bankama koje imaju okvir zaštite potrošača u skladu sa zakonima i direktivama. A niti njima se ne bi mogli prodati, kažu, bez pristanka dužnika i to najranije 60 dana prije prodaje dugovanja.

No sudeći prema odgovoru Hrvatske narodne banke, promjene će biti cjelovito regulirane u skladu s EU direktivom. Upitani što misle o ovoj inicijativi, u HNB ističu kako očekuju da će se navedeno područje poslovanja regulirati transponiranjem Direktive o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita u naš pravni poredak, a rok za implementaciju je 29. prosinca.

“Iako je cilj Direktive razvoj sekundarnih tržišta neprihodonosnih kredita u EU uklanjanjem prepreka i uvođenjem zaštitnih mehanizama za prijenos neprihodonosnih kredita s kreditnih institucija na kupce kredita, istodobno će se transponiranjem direktive u nacionalno zakonodavstvo ostvariti i povećanje zaštite prava dužnika.

Direktiva propisuje da se nacionalnim zakonom detaljno urede pitanja poslovanja društava za otkup i servisiranje potraživanja čime bi se potrošačima, čiji krediti će biti predmetom ugovora o kupoprodaji plasmana, osigurala djelotvornija zaštita”, navodi se u odgovoru.

Značajna novost
Kao značajna novina uvodi se, kažu, obveza licenciranja pružatelja usluge servisiranja kredita. Tzv. “serviseri” su pravne osobe koje obavljaju aktivnosti servisiranja kredita, što posebno uključuje naplatu dospjelih iznosa od dužnika, ponovno pregovaranje s dužnikom u vezi uvjeta iz ugovora o kreditu, upravljanje pritužbama te informiranje dužnika.

Uvjeti i način izdavanja odobrenja za rad pružateljima usluga servisiranja kredita bit će jedinstveni na području cijele EU, a direktivom se uređuju i zaštitne mjere kojima bi se osiguralo da se dužnici ne nađu u lošijem položaju. Navode i da se uređuju postupci obavještavanja o aktivnostima koje će biti poduzimane prilikom upravljanja potraživanjima koja su predmet prodaje.

“Kao značajnu novost direktiva uvodi i nadzor servisera, a za tu svrhu odredit će se i nadležno tijelo za nadzor te propisati uvjeti i način provođenja nadzora”, pojašnjavaju u HNB-u.

Krug zainteresiranih dionika na koji se to odnosi je velik, a što se tiče blokiranih potrošača, njih je na kraju siječnja bilo 227.519. Pritom se najveći dio duga, 700 milijuna eura (bez kamata), odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, dok je prema svim financijskim institucijama ukupno bio 0,8 milijardi eura.