Unatoč ne baš povoljnom ukupnom ekonomskom okruženju i općem usporavanju gospodarskog rasta, u građevinskom sektoru u Hrvatskoj sve upućuje na nastavak pozitivnog trenda.

Određeni oprez nakratko su bili potaknuli podaci o izdanim građevinskim dozvolama za studeni, koji su pokazali pad broja odobrenja i na mjesečnoj razini i u odnosu na isti mjesec prethodne godine. No, već u prosincu je taj “zaostatak” više nego nadoknađen. U zadnjem mjesecu 2022. ukupno je izdano čak 1180 dozvola.

To je rekordna brojka u cijeloj seriji dostupne DZS-ove “statistike u nizu” koja seže do početka 2010., a kako je to bilo razdoblje snažne recesije nakon globalne financijske krize 2008., ta rekordna brojka zasigurno seže u godine prije nje.

Glavnina od ukupnog broja izdanih dozvola u prosincu otpada, uobičajeno, na zgrade. Na njih se odnosi 1019 odobrenja, što je čak 31 posto više nego u studenome i 28 posto više nego u prosincu 2021. Mjereno površinom zgrada na koje se odnose te dozvole, povećanja su i veća; za 50 posto u odnosu na one izdane u studenome, a za 118 posto u odnosu na one iz prosinca 2021.

U okviru dozvola izdanih za zgrade predviđena je izgradnja 2455 stanova (za četiri petine više nego u studenome i za dvije trećine više nego u istom mjesecu prethodne godine), i to ukupne korisne površine od oko 226 tisuća četvornih metara, odnosno prosječne veličine od 92 “kvadrata”.

S obzirom na cijene, vrijednost predviđenih radova po troškovnicima za sve u prosincu odobrene projekte zgrada iznosi gotovo 5,9 milijardi kuna, što je pak više nego dvostruko više (2,2x) od one po odobrenjima prethodnog mjeseca i 2,8 puta više nego po dozvolama izdanim u prosincu prethodne godine.

I kod ostalih građevina (poput npr. cesta, pruga, cjevovoda, mostova, brana, sportskih terena) u zadnjem je mjesecu prošle godine izdan veći broj dozvola (33% više na mjesečnoj i 30% na godišnjoj razini), s tim da je vrijednost radova veća gotovo tri odnosno više od dva puta.

Uz “udarničko” izdavanje dozvola potkraj 2022. na razini cijele prošle godine rast ukupnog broja izdanih odobrenja ubrzao je na 5,8 posto (sa 3,7 u prvih 11 mjeseci). Pritom ih je za zgrade bilo izdano 9715 ili 8,1 posto više nego u 2021., s tim da je površina po odobrenim projektima veća za 20%, a procijenjena vrijednost radova je gotovo 32 milijarde kuna ili 35% veća.

Istodobno, za ostale vrste građevina (mimo zgrada) lani je izdano 1450 dozvola, što je sedam posto manje nego godinu prije, no 11,3 milijarde kuna predviđene vrijednosti radova u odnosu na onu po odobrenjima 2021. predstavlja povećanje za više od trećine.

Kako stvari stoje, 2023. bi trebala biti još jedna godina solidne dinamike građevinskih aktivnosti. S jedne strane računa se da će se u pojedinim segmentima osjetiti zaoštravanje uvjeta financiranja i osjetno usporavanje gospodarskog rasta, ali pozitivne trendove u tom sektoru podržavaju investicije u infrastrukturne projekte, naročito iz EU-ova mehanizma za oporavak i otpornost, kao i obnova potresom pogođenih područja.