Europske zemlje potrošile su dosad gotovo 800 milijardi eura da zaštite kućanstva i poduzeća silovitog rasta cijena energenata, izračunao je ‘think-tank’ Bruegel pozivajući vlade da budu fokusiranije u potrošnji.

Članice EU dosad su namijenile ili alocirale 681 milijardu eura za prevenciju energetske krize. Slično su se krizom nosile i dvije nečlanice; V. Britanija za zaštitu svog gospodarstva izdvojila je 103 milijarde eura, a Norveška 8,1 milijardu eura od rujna 2021., analizirao je ‘think-tank’.

U usporedbi s procijenjenih 706 milijarde eura iz studenog, najnovija Bruegelova računica pokazuje da je iz javnih sredstava u ublažavanje energetskog udara dosad potrošeno 792 milijarde eura nakon što je Rusija prekinula većinu isporuka plina Europi.

Labavija pravila
Očekivano, najveći iznos potrošila je Njemačka, koja je građane i gospodarstvo zaštitila “kišobranom’ od gotovo 270 milijardi eura. Slijede Velika Britanija, Italija i Francuska, no svaka od njih potrošila je manje od 150 milijardi eura. Preostale članice EU potrošile su tek djelić tog iznosa.

Po glavi stanovnika, najvelikodušniji prema građanima i poduzećima bili su Luksemburg, Danska i Njemačka. Povlačeći paralele, istraživači Bruegela primjećuju da su sredstva koje su europske zemlje dosad potrošile u ublažavanju energetskog udara dosegnula vrijednost fonda za oporavak od Covida 19 vrijedan 750 milijardi eura.

Fond je dogovoren 2020., po principu zaduživanja EK-a na financijskim tržištima po povoljnijim uvjetima, dok članice garantiraju za dug. Podvlačenje crte pod prolazno vrijeme ublažavanja energetskog šoka dolazi u vrijeme dok Europa raspravlja o dodatnom labavljenju pravila za državne potpore zelene tehnologije pod pritiskom subvencija u SAD-u i Kini.

Izdašan američki paket izazvao je bojazan u EU da će inovativna poduzeća preseliti poslovanje preko Bare. Dio članica, kao i sama Europska komisija, zagovaraju da Unija povuče kontrapotez, no dio je zabrinut da bi poticanje veće državne pomoći potreslo unutarnje tržište.

Njemačka je suočena s kritikama zbog paketa pomoći jer daleko nadmašuje ono što si ostale članice mogu priuštiti. Neki stručnjaci upozoravaju da veliki fiskalni paketi djeluju direktno protiv nastojanja monetarne politike da obuzda inflaciju.

Neciljane mjere
Prema Reutersu, istraživači Bruegela ističu da su vlade većinu potpora usmjerile na neciljane mjere za smanjenje maloprodajnih cijena koje potrošači plaćaju za energente, poput smanjenja PDV-a na benzin ili ograničenja maloprodajnih cijena električne energije.

Think-tank smatra da se takav način financiranja mora promijeniti jer “državama ponestaje fiskalnog prostora” da nastave tim načinom potrošnje javnog novca.

”Umjesto mjera za smanjenje cijena koje su de facto subvencije za fosilna goriva, vlade bi sada trebale poticati politike potpore dohotku usmjerenih prema najniža dva kvintila raspodjele dohotka i prema strateškim sektorima gospodarstva”, rekao je analitičar Giovanni Sgaravatti.