Cijene zakupa poslovnih prostora u vlasništvu Grada Zagreba trebale bi biti 20 posto jeftinije od tržišnih, proizlazi iz Zaključka o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovni prostor koji se do početka ožujka nalazi u javnom savjetovanju, a uputila ga je Gradska uprava.

Mediji su ovih dana pisali kako bi najam gradskih prostora u centru mogao biti skuplji i do tri puta, ugostitelji bi za 70 m2 umjesto dosadašnjih 6288 kuna mogli plaćati dvostruko, a za  250 kvadrata najam bi mogao rasti čak tri i pol puta.

Međutim u Gradskoj upravi tvrde da se ne radi o poskupljenjima nego o uvođenju reda u upravljanje gradskom imovinom.

Za Hinu su pojasnili kako se godinama stvarala nelojalna konkurencija među poduzetnicima u istom segmentu poslovanja, na način da jedni zakup plaćaju privatnim vlasnicima po tržišnim cijenama, a drugi zakup plaćaju Gradu Zagrebu po znatno nižim cijenama od tržišnih, čime se desetljećima nanosila velika šteta gradskom proračunu.

Primjer za to su, kažu, dva kafića ili dvije banke u istoj ulici – jedni plaćaju privatnom vlasniku, a drugi Gradu puno manje.

Uz to, neki zakupi se od 1990-ih konzumiraju bez značajnijih promjena zakupnine i pravnog sadržaja ugovora, te ih je potrebno uskladiti s načelima važećeg Zakona.

U Gradskoj upravi tvrde da su usklađivanje cijena zakupa poslovnih prostora u gradskom vlasništvu napravili na pravičan način, nakon analize tržišnih cijena. “U prosjeku je zakup i dalje 20 posto jeftiniji od tržišnoga, no više nije tri ili pet puta jeftiniji, čega je znalo biti”, poručuju.

Deficitarne zanatske djelatnosti i dalje daleko ispod tržišne cijene 

Pri tom su, kako su istaknuli, posebno pazili na deficitarne zanatske djelatnosti. Cijene zakupa njima nisu mijenjali i ostavljene su daleko ispod tržišne. Gradu je, ističu, stalo da tradicijske djelatnosti opstanu i ostanu u centru te je, za razliku od banaka i kafića, takve djelatnosti opravdano sufinancirati.

Duljina zakupa bi za nove zakupe inicijalno išla na deset godina, s mogućnošću produljenja za još pet godina, nakon čega slijedi javni natječaj.

Kod natječaja za nove zakupe, početna cijena je 20 posto niža od tržišne i ići će se na licitiranje.

Za postojeće zakupe, ići će produljenje na pet godina, uz cijenu 20 posto nižu od tržišne, a nakon isteka tog roka slijedi natječaj.