Nakon što je Zapad nametnuo plafon cijena ruske nafte i naftnih derivata, Rusija će od ožujka smanjiti proizvodnju za 500.000 barela dnevno, odnosno pet posto, najavio je potpredsjednik Vlade Alexandera Novak.

Cijena sirove nafte tipa Brent odmah je porasla na vijesti o manjoj proizvodnji drugog najvećeg svjetskog izvoznika nakon Saudijske Arabije, za više od 2,5 posto, na 86,6 dolara po barelu.

Efekt sankcija
“Od danas u cijelosti prodajemo cjelokupnu proizvedenu količinu nafte, no, kao što je već rečeno, nećemo prodavati naftu onima koji se izravno ili neizravno pridržavaju načela ograničenja cijena. Zato će Rusija u ožujku dobrovoljno smanjiti proizvodnju za 500.000 barela dnevno. To će pridonijeti obnovi tržišnih odnosa”, rekao je Novak u priopćenju, prenosi Reuters.

Kremlj je u petak objavio da je Rusija održala razgovore s nekim članovima skupine proizvođača OPEC+ oko odluke o smanjenju proizvodnje. Izvor iz ruske vlade rekao je Reutersu ranije u petak da se nije službeno konzultirao sa skupinom OPEC+. Premda Rusija tvrdi da sankcije i ograničenja nemaju efekta na prihode od nafte, najnovija odluka demonstrira da je plafoniranje cijena donijelo određenih rezultata.

Zemlje G7, Europska unija i Australija složile su se zabraniti korištenje pomorskog osiguranja, financiranja i posredovanja Zapada za rusku naftu čija je cijena veća od 60 dolara po barelu od 5. prosinca u okviru zapadnih sankcija Moskvi zbog sukoba u Ukrajini.

EU je, također, uvela zabranu kupnje ruskih naftnih derivata i postavila najviše granice cijena od 5. veljače. Odgovarajući na taj potez, Rusija je zabranila zaključenje bilo kakvih poslova koji uključuju primjenu mehanizama ograničenja cijena.

Odluka Rusije o smanjenju proizvodnje dolazi samo devet dana nakon što je OPEC+, u kojem je Rusija članica, podržao aktualnu politiku ostavljajući na snazi manju proizvodnju.

Posljednji puta Rusija je srezala proizvodnju u travnju za gotovo devet posto kada su uvedene sankcije zbog Ukrajine, a od tada je Moskva uspostavila logističke lance za prodaju nafte, uglavnom u Aziji.

Destruktivna politika
“Rusija smatra da je mehanizam ograničenja cijena u prodaji ruske nafte i naftnih derivata miješanje u tržišne odnose i nastavak destruktivne energetske politike zemalja kolektivnog Zapada”, rekao je Novak.

Naknadno je njegov glasnogovornik pojasnio da će se rezovi odnositi samo na sirovu naftu bez plinskog kondenzata, što je vrsta lake nafte. Ruska proizvodnja odolijevala je prošle godine brojnim predviđanjima zapadnih analitičara o nezaustavljivom padu.

Štoviše, proizvodnja je porasla za dva posto, na 535 milijuna tona, odnosno 10,7 milijuna barela dnevno prije svega zahvaljujući pronalasku novih tržišta i skoku prodaje u Aziji. Među zemljama koje su bitno povećale kupnju ruske nafte prednjače Indija i Kina.

Nakon niza novih sankcija sa Zapada, ruski predsjednik Vladimir Putin je pred novim problemima u prodaji ruske nafte. ‘Crno zlato’ za Moskvu je ključni izvor prihoda državnog proračuna koji je u siječnju ove godine ostvario 25 milijardi dolara manjka.

Slabiji izvoz radi sankcija smanjio je suficit tekućeg računa za gotovo 60 posto, na osam milijardi dolara prošlog mjeseca stvarajući pritisak na kapitalne rezerve u vrijeme kada Moskva povećava proračunsku potrošnju radi financiranja invazije na susjednu Ukrajinu.