Građani Srbije primjetno manje koriste kreditne kartice, potvrđujući tezu da je sintagma “gotovina je kralj” daleko od odlaska u povijest. Međutim, iza okretanja leđa karticama stoji dobar razlog – nude prilično nepovoljno financiranje.

Kako pišu Novosti, Iz mjeseca u mjesec sve je manje kreditnih kartica u korištenju, a za godinu dana ih je iz upotrebe izbačeno gotovo 58.000. Od kraja siječnja 2022. godine do sada, kreditiranje građana “plastikom” smanjilo se za 4,7 posto. To, vjerovatno ne bi trebalo čuditi ako se zna da je efektivna kamatna stopa od 20 do preko 30 posto.

Na drugom mjestu
Kako pokazuje Kreditno izvješće Udruženja banaka Srbije, za oko četiri posto manji je i broj korisnika koji posjeduju ovaj proizvod. U usporedbi s razdobljem prije kriza, rata i pandemije, na kraju siječnja 2019. godine u optjecaju je bilo 179.442 kreditne kartice više nego sada, a korisnika za 107.360 više.

“Odmah poslije dopuštenih minusa, na drugom su mjestu po nepovoljnom kreditiranju upravo kreditne kartice”, pojašnjavaju stručnjaci sa specijaliziranih stranica za kredite. “Svaki gotovinski kredit, pa čak i sa ovako naraslim beliborom zbog inflacije i krize isplativija je varijanta od tih kartica.

Svakako postoji široka lepeza ‘plastike’ u ponudi. Problem je što većina klijenata ne pazi i ne obraća pažnju da godišnja kamata dogura i do 30 posto. Najčešće ovaj proizvod funkcionira po principu da je omogućena kupovina na rate, da se na potrošeni dio plaća rata od pet, deset ili 20 posto plus dogovorena kamata, koja kada se zbroji godišnje bude popriličan iznos”, kaže jedan analitičar.

Kako financijski savjetnici upozoravaju, klijenti bi trebali dobro odmjeriti koliki limit uzimaju, na koliko rata – tri, šest, devet ili 12 – i da li im se na kraju takvo kreditiranje ipak isplati. “Trenutno je većina običnih gotovinskih pozajmica s kamatom od devet do 13 posto, što je i dalje znatno manje od stope koje se nude po karticama, bilo da su revolving, instalment ili neka druga opcija”, tvrde savjetnici.

Tolerira se mjesec dana
Osim kamata, jedino što u posljednje vrijeme raste kada je riječ o ovom bankarskom proizvodu jest njihov broj s problemom u otplati obveza. Kreditnih kartica u kašnjenju otplate dugova dulje od mjesec dana više je za dva posto.

Udjel kašnjenja u iznosu koji se koristi dosegao je 10 posto. U ovom trenutku, gotovo milijun klijenata – točnije njih 944.973 – koristi oko 1,2 milijuna kartica poslovnih banaka u Srbiji. U kašnjenju otplate dugova je 48.907 kartica, čiji vlasnici ne podmiruju obveze u utvrđenim rokovima. Svaki 20. do 25. vlasnik kreditne kartice tako kasni u otplati obveza.

“Većina banaka tolerira da klijent ne plati ratu jedan mjesec, ali se već sljedećeg poduzimaju mjere, poput blokade računa”, tvrde savjetnici za kredite. “U slučaju da se kasni 60 dana u otplati, bilo nedopuštenog minusa ili rate kredita, podaci stižu do Kreditnog ureda. Tamo, pak “loš glas” o klijentu ostaje tri godine.