Njemačka je uz Italiju tradicionalno glavno izvozno tržište za hrvatske poduzetnike, a u vrijeme korone, kada je robna razmjena s Italijom bila značajnije u padu, Njemačka je bila zauzela lidersku poziciju na izvoznom tronu. No, prvi put će ove godine pasti na ljestvici glavnih stranih tržišta, i to na četvrtu poziciju.

Posljednji detaljniji podaci DZS-a za prvih jedanaest mjeseci prošle godine pokazuju da je Mađarska prvi put postala drugo, a Slovenija treće tržište. Njihov uspon na toj ljestvici najviše je zasluga povećane trgovine energentima i njihovih cijena.

Mađarska već dugo napreduje i probija se prema vrhu ljestvice TOP-tržišta za hrvatski izvoz od kada je prije nekoliko godina ugašena Inina rafinerija u Sisku i sirova nafta se na preradu šalje u tamošnje Molove rafinerije, a u drugom dijelu ove godine dodatno je izvoz u Mađarsku porastao sa zaustavljanjem rada riječke rafinerije radi remonta i ulaganja u postrojenja, te također i LNG s Krka.

Budući da će radovi potrajati još mjesecima, očekuje se početak rada u travnju, ostaje vremena da Mađarska tu poziciju učvrsti. Sa Slovenijom je, pak, još u 2021. došlo do eksplozije izvoza, pa je jedno vrijeme slovila kao lidersko izvozno tržište, ali je naknadnim korekcijama podataka ipak ostala bez titule i pala ispod Italije i Njemačke.

No, mađarskom i slovenskom preskakanju Njemačke na našoj lanjskoj izvoznoj ljestvici nisu pridonijele samo brojke iz energetskog sektora. Rast cijena, rat u Ukrajini i neizvjesnost opskrbe plinom ostavili su traga na njemačke potrošače i ukupno gospodarstvo, snažno oslonjeno na ruski plin.

Statistike još od travnja pokazuju pad trgovine na malo, u zadnjem tromjesečju njemački BDP smanjio se za 0,2% u odnosu na prethodni kvartal, a za 1,1% na godišnjoj razini, a iako tamošnje vlasti izražavaju optimizam da se negativan trend neće nastaviti i Njemačka ući u recesiju, procjene kretanja u najsnažnijem gospodarstvu EU i Eurozone nisu ohrabrujuća.

Industrijska proizvodnja u Njemačkoj pala je na kraju 2022. snažnije od procjene tržišnog konsenzusa i na mjesečnoj (3,1%) i na godišnjoj razini (3,9%), a na godišnjoj razini u prosjeku je pala za 0,6% u odnosu na 2021., te je niža za 5% u odnosu na predpandemijsku 2019.

”Sve što se događa u Njemačkoj ostavlja traga na sve ostale u EU, pa tako i na Hrvatsku. Govorimo o osjetnom usporavanju po svim bitnim kriterijima i to se mora vidjeti i kroz robnu razmjenu”, ističe glavni analitičar HGK Goran Šaravanja.

Prošle je godine u 11 mjeseci iz Hrvatske ukupno izvezeno roba vrijednosti 22,1 milijardi eura i na godišnjoj je razini izvoz veći za 32,2%. U Njemačku je pritom izvezeno 2,47 milijardi eura i u odnosu na prethodnu 2021. riječ je o porastu od 18,1%. U Sloveniju je s rastom većim od 39% izvezeno 2,48 milijardi eura, a u Mađarsku je vrijednost povećana za skoro 87%, na 2,51 milijardu eura.

No, Šaravanja upozorava i da uz Njemačku, čija kretanja utječu na opću percepciju događanja, u Hrvatskoj nikako ne smijemo zanemariti Italiju.

Prošle je godine u 11 mjeseci iz Hrvatske ukupno izvezeno roba vrijednosti 22,1 milijardi eura/Shutterstock

Iznadprosječan rast
”Ta je susjedna zemlja nepravedno zapostavljena u našoj percepciji, no važan nam je trgovinski partner i ima jak industrijski sektor, koji bilježi također negativne trendove”, kaže Šaravanja. U prosincu je tako pad industrijske proizvodnje u Italiji dosegnuo 3,7%. U Italiju je u lanjskih 11t mjeseci iz Hrvatske izvezeno bilo 2,72 milijardi eura i na godišnjoj razini porastao je za 23,9%.

Iz podataka DZS-a vidljivo je da se u promatranom razdoblju iznadprosječan rast bilježi i u zemljama CEFTA-e, prvenstveno u BiH (izvezeno 2,3 milijarde eura ili 57% više), te Srbiju (izvezeno 1,24 milijarde eura ili 58,5% više), s tim da u slučaju Srbije lani prvi put Hrvatska bilježi deficit u robnoj razmjeni. Inače, nema vrste proizvoda i sektora (izuzev brodogradnje) u kojima vrijednost izvoza ne bilježi rast, a naravno prednjače nafta i naftni derivati, plin i struja.

Državna statistika jučer je objavila i preliminarne podatke o robnoj razmjeni na razini cijele prošle godine, a prema njima izvoz je rastao stopom od 30,3%, odnosno izvezeno je roba vrijednih 23,95 milijardi eura. Uvoz je s druge strane rastao znatno brže, stopom od 46,4% i dosegnuo je 41,58 milijardi eura.

U robnoj razmjeni Hrvatska je tradicionalno dvije trećine realizirala s partnerima iz EU zemalja. Taj odnos zadržan je u statistici izvoza roba, gdje je među zemljama EU ostvaren bolji rast nego u trećim zemljama, no kod uvoza roba zabilježen je snažan utjecaj nabave iz zemalja izvan EU, iz kojih je vrijednost uvoza povećana za 85% i gotovo dosegnula polovicu uvoza iz EU zemalja. Skoku je svakako pridonijela trgovina plinom iz Azerbajdžana i uvoz LNG-a iz SAD-a.

Energenti diktiraju
”Prvi podaci o robnoj razmjeni koji obuhvaćaju cijelu 2022. godinu, jasno pokazuju utjecaj rasta cijena energenata, sirovina i hrane na dinamiku vrijednosti uvoza roba, što rezultira snažnim rastom robnog deficita (76,2%)”, procjenjuju analitičari HGK-ovog Pulsa.

Prema njihovom izračunu, kada se deflacionira ukupnu vrijednost izvoza proizvođačkim cijenama na inozemnom tržištu, vrijednost hrvatskog izvoza u prošloj godini zapravo je porasla za 15,8%, dakle upola manjom stopom.

Hrvatska robna razmjena još od prve polovice 1990.-ih je u deficitu, no lagano ublažavanje koje je zabilježeno tijekom pandemije nije nastavljeno. U prošloj godini prve procjene DZS-a govore kako je pokrivenost uvoza izvozom pala sa 64,7 na 57,6%, a robni deficit dosegnuo je rekordnu razinu od preko 17 milijardi eura. I ta vijest nije ohrabrujuća za analitičare HGK.

”Rast robnog deficita negativno utječe na ravnotežu tekućeg računa platne bilance na kojemu će se 2022. najizglednije ostvariti deficit, kao što će i doprinos neto izvoza u BDP-u 2022. godine biti negativan”, zaključuju u HGK.