Većinu nacionalnih vlada država članica EU energetska kriza i visoka inflacija natjerale su na izdašne pakete fiskalnih poticaja, od raznih subvencija i jednokratnih naknada do smanjenja stopa PDV-a.

Kako se rastuća inflacija nadovezala na pandemiju, neke donesene kao privremene s predznakom Covid su se prolongirale, ali uvedene su i neke nove, ponajprije vezano uz energente i hranu.

Za mnoge od tih mjera koje su zamišljene kao privremene rokovi istječu u idućih nekoliko mjeseci, a među njima su i amortizeri koje je za cijene plina i struje u proljetnom i jesenskom paketu mjera lani uvela hrvatska Vlada.

Čeka se travanj
Kako stvari stoje, diljem EU realno je očekivati nove prolongate, u istom obliku ili uz modifikacije. Na tom tragu su i globalni pregledi koje redovito objavljuje portal VATcalc specijaliziran za PDV.

Belgija je, primjerice, lanjsko privremeno smanjenje PDV-a s 21 na 6% već pretvorila u trajno za električnu energiju, prirodni plin i ostalu isporuke u sustava grijanja, a najavljene su i reforme trošarina. Grčka je pod utjecajem dvoznamenkaste inflacije produljila smanjene stope PDV-a na određenu robu s 24 na 13%, što je već četvrti prolongat privremenog snižavanja stope uvedenog još u vrijeme pandemije. Trenutno je trajanje te mjere predviđeno do sredine ove godine.

Istodobno, njemačka je vlada već jesenas, uz uvođenje privremeno sniženih stopa PDV-a na plin (s 19 na 7%) do kraja ožujka 2024., drugi put produljila i primjenu niže stope PDV-a za ugostiteljstvo. S kraja 2022. produžena je do kraja ove godine.

Iako u posljednja dva-tri mjeseca statistika sugerira usporavanje, inflacija je jednostavno još visoka. Prošlu je godinu 16 od ukupno 27 članica EU ispratilo s dvoznamenkastim stopama (u Mađarskoj, Litvi i Letoniji iznad 20%), a gotovo u pravilu rast plaća je kaskao za cijenama. Vrlo brzo će se i hrvatska Vlada očitovati o novom okviru ili mogućem produljenju mjera u pogledu cijena struje i plina.

Jer, krajem idućeg mjeseca istječe rok za primjenu najniže stope PDV-a od 5% na isporuke prirodnog plina, za koji je u sklopu prošlogodišnjeg travanjskog paketa mjera stopa trajno snižena na sa 25 na 13 posto, a iznimno i privremeno na 5%.

U okviru jesenskog paketa osmišljena je shema za ograničavanje odnosno ublažavanje rasta cijena električne energije za kućanstva, javni i neprofitni sektor te poduzetnike, i to također s 31. ožujka 2023. kao predviđenim rokom trajanja.

Kako će izgledati rješenja od travnja, odnosno hoće li se samo do nekog novog roka ostaviti 5-postotna stopa za plin i postojeći model ograničenja cijena za električnu energiju, tek će se vidjeti.

Pad standarda
Ipak, s obzirom na pad standarda (unatoč nominalnom rastu prosječna plaća u proteklih je godinu dana realno pala 5%), ali i činjenicu da stiže izborna godina, lako je pretpostaviti i da će pitanja vezana uz životni standard građana dodatno dobiti na važnosti.

To olakšava i bolje stanje javnih financija u odnosu na donedavna očekivanja. Prema posljednjem konsenzusu prognoza FocusEconomicsa, analitičari su donedavno u 2022. očekivali deficit od oko 2% BDP-a. No, čini se da je blagotvorno djelovanje inflacije (pogotovo uz dobru turističku sezonu) na punjenje proračuna bilo osjetno jače.

Naime, u tjednom osvrtu na odabrane gospodarske i financijske teme glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić nedavno je naveo kako se Hrvatska “vratila u zonu proračunskog suficita, i to 1,1% BDP-a u proračunu konsolidirane opće države”. To Hrvatsku svrstava među samo tri članice EU koje su poboljšale saldo proračuna u odnosu na pretkriznu 2019.

Višak u proračunu u HUP-u, doduše, ponajprije ističu u kontekstu pitanja svrhovitosti uvođenja dodatnog poreza na dobit i općenito visokog poreznog opterećenja u usporedbi s ostatkom EU.