Guverner HNB-a, Boris Vujčić, gostovao je u studiju N1 gdje je komentirao kako je prošlo uvođenje eura, ali i inflaciju.

Na pitanje jesu li sve kune stigle u trezor kaže da većina je. “Od predviđenih 1,1 milijardu kovanica, otprilike ih je pola u vojarni, u objektu koji smo napravili, a od novčanica je 75 posto u trezoru”, rekao je dodajući kako će se kovanice tri godine čuvati i prodati kao sirovinu.

Zakon o predstavničkim tužbama

Potrošači će imati novi alat u borbi za svoja prava: Tužbe koje ni jedan trgovac ne želi protiv sebe

Vujčić je rekao da novčanice i kovanice se mogu bilo kad zamijeniti i to zauvijek. “Proces samog uvođenja eura je prošao fantastično dobro. Problema nije bilo nigdje, tu mislim na migracije svih baza podataka, to je ogromna IT operacija koja se događala u svim bankama i kompanijama. To se najviše moglo osjetit na klijentima banaka da nešto negdje ne funkcionira, no nije se to dogodilo. Za razliku od drugih zemalja nije bilo tehničkih problema”, rekao je.

“Ja sam svaki dan išao u pekaru pitati kako ide, i prva dva dana je bilo problema, ali treći je već bilo ok. Problem su mali iznosi jer kad nešto košta 200 eura to svi znamo koliko je, no kad vidimo npr. 70 centi onda to moramo preračunavati”, napomenuo je dodajući da i on gleda iznose u kunama u trgovinama, rekao je za N1.

Zlatni standardi

Zašto središnje banke ubrzanim tempom nabavljaju zlato? Dva su glavna razloga

“Do sad smo plasirali 98 posto eura, i to je dovoljno za naše tržište. Građani odlučuju koliko gotovine žele držati, ali vidjeli smo da se potražnja za digitalnim oblicima plaćanja povećava, i manja poduzeća traže sve više POS uređaja za kartice. Sada je skuplje manipuliranje gotovinom jer imaju puno kovanica”, ustvrdio je Vujčić.

Otkrio je da u travnju stižu veći apoeni, ali da je najveća potražnja za 10 i 20 eura. “Kad sam išao u dućane rekao sam: oprostite znam da je vama teže, ali je to dobro za potrošače”, komentirao je mijenjanje valute u trgovinama.

“Povećanje cijena nije bilo različito nego u drugim zemljama. Mi smo napravili naše vlastito istraživanje i nismo ustanovili da se išta bitno događa s rastom cijena, ali usluga da. Najviše gdje smo to vidjeli je – kava. To se događalo i u drugim zemljama. Nešto i kod piva u kafićima. No vidjeli smo da se 1.1. povećala cijena, ali se postepeno smanjivala. Znači da su se neki zaletjeli pa ljudi više nisu htjeli kupovati. Prvenstveno su porasle cijena usluga”, rekao je.

čisto zdravlje

Ovih pet namirnica naziva se superhranom. Evo zašto biste ih trebali jesti svaki dan

Dodao je da je uvijek kupac taj koji diktira cijene. “Vidjeli smo kod zemalja koje nisu uvele euro da su imale veću inflaciju, a tek ćemo vidjeti prednosti kod turističke sezone”, rekao je Vujčić.

Ponovio je da je projekcija inflacije za ovu godinu 7,5 posto, prosječna jer će krajem godine padati. “S dobro sigurnošću možemo reći da smo izbjegli recesiju, ona je 0,1 posto vjerojatna, a to je zanemarivo. Doći će do usporavanja ekonomije da bi se inflacija usporila”, otkrio je.