U sjeni najava da država tijekom prvog kvartala namjerava izaći s ponudom oko milijardu eura vrijednih tzv. narodnih obveznica, za novo izdanje obveznica pripremaju se i u Zagrebačkom holdingu. ZGH-u sredinom srpnja na naplatu stiže 305 milijuna eura (2,3 milijarde kuna) obvezničkog duga u kojemu su objedinjene dvije tranše – 1,8 milijardi kuna vrijedna iz 2016. i pola milijarde kuna po proširenju izdanja 2017. Iako je do dospijeća još pet mjeseci, pripremne aktivnosti za refinanciranje tog duga već su poodmakle.

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, za aranžiranje novih obveznica angažirane su tri ponajveće domaće banke, a novo izdanje trebalo bi uslijediti uskoro.

Štur odgovor Holdinga
U Upravi Holdinga pokušali smo saznati u kojoj su fazi pripreme i koliko ukupno obveza po zaduženjima treba refinancirati u ovoj godini. Usto, iako je izgledno da će novo izdanje biti namijenjeno tzv. kvalificiranim investitorima, budući da se u investicijskoj zajednici u tom kontekstu bilo spekuliralo da se i u ZGH-u načelno razmatralo (i) uključivanje “retail” ulagača, pitali smo ih je li bilo takvih “vaganja”, odnosno smatraju li da je to – zasad odnosno do daljnjega – ipak opcija koja je realna samo za državne obveznice. Iz ZGH-a su na upućena pitanja odgovorili šturo.

“Društvo po osnovi izdanih obveznica ukupnog nominalnog iznosa od 2,3 milijarde kuna, po fiksnoj godišnjoj kamatnoj stopi od 3,875%, razmatra opcije za refinanciranje te će o donesenoj odluci pravodobno obavijestiti javnost”, stoji u njihovu odgovoru.

Stanje na tržištu
Ako je suditi prema neslužbenim informacijama iz bankarskih krugova, odgovori na glavna pitanja znat će se za koji tjedan. Prilično je izvjesno da uz trenutnu situaciju na financijskim tržištima refinanciranje Holdingu neće baš donijeti kamatne uštede. Europska središnja banka prošli je tjedan povećala ključne kamatne stope za 50 baznih bodova, uz signale da još nije blizu kraj ciklusa njihova podizanja.

U ožujku se očekuje istovjetno povećanje, a potom do ljeta moguće usporavanje. U pogledu procjena konačne razine kamatnih stopa u aktualnom ciklusu ESB-a analitičari su oprezni, ali smatraju da će se one dulje zadržati u restriktivnom području. Istodobno, predsjednik američkog FED-a ovih je dana izjavio da bi se kamatne stope mogle dizati još dva puta te da bi se na tim razinama mogle zadržati i tijekom iduće godine.

Sve u svemu, iako i rejting agencije u revizijama ocjena za Holding u pravilu ističu njegove snažne financijske i institucionalne veze s vlasnikom – Gradom Zagrebom, te strateškom ulogom ZGH-a u izvršavanju komunalnih usluga u hrvatskoj metropoli, u pogledu cijene novog zaduženja realno je očekivati da će prinos na novo izdanje teško biti ispod 4%.

Unatoč solidarnom jamstvu grada, to je izgledno i imaju li se na umu trenutni prinosi na državne obveznice. Prema trenutnim kotacijama, na desetogodišnji državni dug prinosi se kreću oko 3,7%, s tim da nova izdanja obično uključuju i određenu premiju.

U takvim uvjetima, a s obzirom na to da su kamate na depozite u bankama na domaćem tržištu i dalje veoma niske, oko nule, razumljivo je da se država u zaduživanju okreće (i) građanima kojima bi obveznice mogle biti zanimljiva alternativa oročenoj štednji. Holding, prema svemu sudeći, u široj javnosti zasad nema percepciju takve alternative.

Godišnja financijska izvješća za 2022. ZGH će objaviti tek krajem travnja. U polugodišnjem se pohvalio da je dosegnuo 50% godišnje planirane EBITDA-e (plan je bio 504 mil kuna), i to kao rezultat značajne optimizacije troškova kroz smanjenje broja zaposlenih i reorganizaciju pojedinih poslovnih segmenata.