Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u posljednjem kvartalu prošle godine nalazilo se u Južnobačkom okrugu, gdje je hektar dostigao cijenu od 31.900 eura, dok je najjeftinije u južnoj i istočnoj Srbiji, gdje je hektar prodan za 300 eura.

Iako se radi o astronomskim cijenama one ipak bilježe određeni pad, jer su cijene poljoprivrednog zemljišta u prvoj polovici prošle godine za hektar prelazila 40.000 eura, navodi se u izvještaju RGZ.

Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji tijekom posljednjeg kvartala prošle godine prodano je u Novom Bečeju po cijeni od 605.000 eura za 50,2 hektara, a najskuplji hektar poljoprivrednog zemljišta prodan je u mjestu Stari Banovci za čak 180.000 eura, što ne treba čuditi jer je potpuno prirodno da je u Vojvodini zemljište najskuplje.

Ograničena ponuda
Agenti za nekretnine kažu da su cijene poljoprivrednog zemljišta još veće od onih koje su prikazane u izvještaju Republičkog geodetskog zavoda, a to je iz razloga što poljoprivrednog zemljišta nema mnogo u ponudi, a cijena, kako kažu poznavatelji prilika, ovisi od klase zemlje, veličine parcele i svih benefita poputp navodnjavanja, prilaza putovima i da li je pod zakupom itd. Agenti sa kojima je razgovarao novosadski Dnevnik kažu kako kupci traže velike komade zemlje, pa su okrupnjene parcele nekada po hektaru skuplje nego one sitne.

Prema najnovijim podacima Republičkog geodetskog zavoda, najjeftinije poljoprivredno zemljište moguće je kupiti u regiji južne i istočne Srbije. To znači da, ukoliko netko želi kupiti zemlju u okolini Vranja, Niša, Zaječara ili, recimo, Smedereva koje je također dio ove regije, hektar će u prosjeku platiti 4.350 eura.

Slijedi regija Šumadije i zapadne Srbije, gdje hektar košta u prosjeku 5.600 eura. Ova cijena važi za gradove poput Kragujevca, Jagodine, Čačka, Kraljeva, Valjeva itd. Na trećem mjestu po jeftinoći našla se Beogradska regija s cijenom od 7.300 eura po hektaru.

U Vojvodini, koji je dodatno podijeljena na okruge, cijene poljoprivrednog zemljišta su veće nego u ostatku Srbije. Najjeftiniji je u Sjeverno banatskom okrugu, koji obuhvaća područje gradova Kanjiže, Sente, Čoke, Ade, Novog Kneževca i Kikinde i gdje hektar u prosjeku košta 8.350 eura.

Slijedi Srednjobanatski okrug, dakle okolina Zrenjanina i Novog Bečeja, sa 8.650 eura po hektaru, a u Južnobanatskom okrugu, koji obuhvaća teritoriji Pančeva, Vršca, Kovina itd, prosječna cijena hektara poljoprivrednog zemljišta iznosi 9.100 eura.

Sljedeći najjeftiniji je Zapadnobački okrug, dakle teritoriji Sombora, Apatina, Kule i Odžaka, gdje hektar u prosjeku košta 10.900 eura. Ukoliko netko želi kupiti zemljište u okolini Subotice ili Bačke Topole, dakle u Sjevernobačkom okrugu, za hektar će u prosjeku platiti 11.300 eura.

Drugi najskuplji okrug u Srbiji je Sremski okrug, koji obuhvaća gradove poput Sremske Mitrovice, Šida, Inđije, Rume i u kome hektar košta 12.650 eura. I na kraju, najskuplji je Južnobački okrugAstzronomslke gdje prosječna cijena hektara dostiže 14.400 eura.

Prema službenim podacima Republičkog geodetskog zavoda, u svakom od regija i okruga zabilježen je rast cijena u odnosu na isti period godinu dana ranije. Prema riječima agronomskog analitičara Žarka Galetina objašnjenje za rast cijena vrlo je jednostavno, a krije se u tome što je zemljište ograničeni resurs.

Sa druge strane hrana postaje sve atraktivnija roba, a također je, uz vodu i energente, jedan od tri stuba ekonomske suverenosti zemlje. Dakle, pošto je zemljište ograničeni resurs – cijene rastu”, kazao je Galetin za Nova.rs.

Trendu je došao kraj?
Ipak, on smatra da je trenutna razina cijena realna i da bi se rast trebao sada zaustaviti. “U jednom trenutku su cijene počele skakati, ali mislim da je ovo razina na kojoj bi trebalo da se zaustave, ovo su neke realne cijene. I to što je u Vojvodini najskuplje zemljište je sasvim normalna stvar, budući da je ono i najplodnije u Srbiji”, navodi Galetin. Međutim, zemljište u Srbiji je, i pored rasta cijena, značajno jeftinije u odnosu na ono u Europi.

“U odnosu na cijene, primjerice u Velikoj Britaniji ili Nizozemskoj gdje hektar košta kao komforan dvosoban stan u Srbiji, kod nas su cijene izuzetno niske”, zaključuje Galetin. Prema trenutno dostupnim podacima, u južnoj Srbiji u ponudi nema toliko jeftinih zemljišta.

Međutim, treba imati u vidu da se dosta njih nudi sa već zasađenim kulturama, pa se tako u ponudi mogu naći voćnjaci, malinjaci, ali i imanja sa već izgrađenim vikendicama.

U okolici Niša je, primjerice, moguće kupiti obradivo zemljište od 43 ara (0,48 hektara) za 4.000 eura. S druge strane, u okolici Sremskih Karlovaca, koji pripadaju najskupljem, Južnobačkom okrugu, prodaje se poljoprivredno zemljište od 1,24 hektara za 22.000 eura.