Iako će na tržišna kretanja utjecati cijene aviokarata, letovi i vizni režim, turistička 2023. po svemu sudeći će biti prva normalna godina nakon 2019., s tek nekolicinom zemalja koje su zadržale nešto pravila vezanih za Covid.

To znači da se Europi i Hrvatskoj, koja je sad dio Schengena, vraćaju i daleka tržišta Azije koja su bila posebno bitna našim destinacijama kao što je Zagreb. No, to ujedno znači i da se uskoro u potpunosti vraća globalna konkurencija koja nam je zadnje tri godine mnoge goste “pružala na dlanu”.

To posebno treba imati na umu kad je u pitanju američko dolazno tržište, ali i važna europska tržišta poput njemačkog ili britanskog, kojem su opet dostupna tropska rajska odredišta poput Balija, Tajlanda, Maldiva, pa i Japan, Novi Zeland, Australija…

Nakon što je i Kina u siječnju ukinula stroge pandemijske mjere, krenuo je porast potražnje koji bi uskoro trebala popratiti i ukupna infrastruktura industrije putovanja, prvenstveno letovi. Globalne analize tržišta pokazuju da se ovaj proces već naširoko zakotrljao.

Štoviše, istraživanje kuće Mabrian Technologies pokazuje da su tri europska grada u ovoj godini već povećala izravnu zračnu povezanost s Kinom u odnosu na razdoblje prije pandemije. Budimpešta će tako imati čak 138 posto, Lisabon 107 posto, a Varšava šest posto više letova u odnosu na 2019. godinu.

Isto istraživanje pokazalo je da je Atena u najvećoj mjeri obnovila svoje zračne veze s Kinom, i po tom pitanju zaostaje 38 posto u odnosu na 2019. U siječnju je atenska međunarodna zračna luka (AIA) objavila da očekuje nagli porast dolazaka Kineza zahvaljujući nedavnom pokretanju izravnog leta Air China koji povezuje Šangaj s glavnim gradom Grčke.

Iz Mabriana ističu da će oporavak letova biti postupan, usprkos velikoj potražnji, jer će trebati neko vrijeme da zračni prijevoznici prerasporede i redistribuiraju svoje kapacitete.

Boris Žgomba, predsjednik uprave agencije Uniline, smatra da se promet s Azijom može brzo vraćati, a konzervativne procjene kažu da bi ova agencija na tim tržištima u ovoj godini mogla napraviti između 60 i 80 prometa ostvarenog u 2019. godini.

Uniline je prvi na hrvatskom tržištu u većoj mjeri otvorio daleka tržišta Azije, ima svoja predstavništva u Seulu, Kini i Tajlandu, i na neki način su zadržali prisutnost na tim tržištima tijekom trajanja pandemije. U trenutku otvaranja ovih tržišta, naime, važno je biti prisutan i hvatati konce što prije.

”Na tržištima Azije bilježimo snažan rast potražnje, upiti partnera su brojni, kinesko tržište krenulo je i s grupama, a situacija je značajno drukčija nego prije mjesec dana kad je tržište hiberniralo. Sve je to još daleko od 2019. godine, ali mislim da jako brzo možemo očekivati povratak azijskih tržišta”, kaže Žgomba za Poslovni dnevnik.

Dodaje kako je trenutno je najveći problem nedostatak letova koji ne prate potražnju, pa neka putovanja za koja su imali potražnju nisu mogli realizirati. ”No i to će se brzo vratiti ako se potražnja nastavi u iduća četiri mjeseca. Mi bismo dobrim rezultatom smatrali realizaciju 60 do 80 posto prometa iz 2019. godine”, zaključuje Žgomba.

Prva grupa kineskih turista koja je stigla na Bali nakon ukidanja zabrane putovanja/Reuters

Pozitivan trend
Franka Gulin, direktorica Predstavništva HTZ-a u Šangaju podsjeća kako je platforma Ctrip samo pola sata nakon objave vijesti o ukidanju karantene za ulazak u Kinu zabilježila skok broja pretraživanja i bukiranja letova prema inozemstvu za čak 10 puta.

”Isti trend se nastavlja i u ovome trenutku, kao i pozitivan trend ulaznog i izlaznog turizma. Dosad je i za putovanja unutar zemlje, kao i za velika događanja poput konferencija i sajmova, testiranje bilo obvezno, no to više nije slučaj te se sada unutar zemlje putuje slobodno i bez problema. Što se tiče ulaza u Kinu, potrebno je testiranje i negativan rezultat unutar 48 sati prije polaska te ispunjavanje “Customs Declaration Mini Programa”, no do 8. siječnja procedura je bila mnogo kompliciranija.

Iako Kina i dalje ne izdaje nove turističke vize, očekuje se da će se i to promijeniti kroz nekoliko mjeseci. Ključni igrači i dalje su na tržištu, vraćaju se i male tvrtke te je turistički sektor u sve boljem raspoloženju i to je ono na što se moramo usmjeriti. Mnoga istraživanja koja su se provodila u Kini u posljednje dvije godine upućivale su na to kako je uvijek prisutna želja za odlaskom u inozemstvo”, kaže Gulin.

Napominje pritom da su se nešto izmijenile preferencije putnika te je sve veća potražnja za putovanja koja ne uključuju velike grupe, i ako se to nastavi one bi mogle postati sekundarni model putovanja među Kinezima.

S Korejom bi trebalo biti još lakše. Nikica Dorešić iz predstavništva HTZ-a u Seoulu pojašnjava da je Koreja blizu potpune normalizacije i povratka na situaciju prije korona krize. Vraćaju se zračne linije između Koreje i prekooceanskih destinacija, gdje zasad prednjače zemlje Azije.

No, za hrvatsko tržište važno je da će Korean Air od kraja ožujka 2023. godine obnoviti i letove za njima glavna europska odredišta, Prag, Zürich, Istanbul i Madrid. Dorešić ističe da će to imati pozitivan utjecaj na daljnje povećanje broja korejskih turista koji će tijekom boravka u Europi posjetiti i hrvatske destinacije.

“Ne bude li nekih većih novih globalnih kriza, povratak na brojke i stanje prije pandemije mogao bi biti i brži od očekivanog, odnosno već kroz godinu ili dvije”, zaključuje Dorešić. Istraživanja međutim pokazuju i značajan povratak interesa za putovanja u Aziju.

Najpopularnija odredišta
Analiza platforme Hopper, čija je aplikacija za rezervacije broj jedan u Americi, pokazuje konstantan porast potražnje za putovanjima. Unatoč sve većoj ekonomskoj zabrinutosti i inflaciji, 80 posto kupaca Hoppera koji planiraju putovati u 2023. godini spremno je potrošiti jednako ili više novca na putovanja.

Danas međunarodna putovanja predstavljaju 56 posto pretraživanja putnika iz SAD-a, što je porast za 46 posto u odnosu na ovo doba prošle godine. Više od polovice svih pretraživanja međunarodnih odredišta pritom su za gradove u Europi (34%) i Aziji (25%), dok odredišta u Meksiku, Srednjoj Americi i na Karibima obuhvaćaju 20 posto pretraživanja.

Potražnja s američkog tržišta za Azijom, koja je postojano rasla tijekom 2022., porasla je krajem godine i pogotovo početkom ove godine kad je Kina najavila ukidanje strogih ograničenja putovanja. Zasad samo nekolicina zračnih prijevoznika obavlja letove prema Kini i iz nje, no mnogi će ovog proljeća započeti obnovu svojih transpacifičkih flota, procjenjuju u Hopperu.